Vladimir Trkmić: Promišljanje uz doček i početak Nove godine

Vjeruješ li da je svaka godina Anno Domini – Godina gospodnja

Teško se oteti dojmu, a da se čovjek ne zapita uoči početka Nove godine kakav prijelaz napraviti iz Stare u Novu godinu. Kako iza sebe ostaviti jedan tijek računanja vremena, a započeti novi. Kome se prikloniti misaono i duhovno? Onima koji su stvorili i stvaraju sekularnu kulturu, ili onima koji nastoje gajiti kršćansku kulturu. Vjerojatno znamo da je pojavom kršćanstva, a još više rođenjem Isusa Krista započelo novo računanje vremena. Tako postoje događaji i godine prije  rođenja Isusa Krista, i godine poslije Isusa Krista. Pa su se godine nekada označavale sa Anno Domini (Ljeta Gospodnjeg) – recimo 1958. Ili još jednostavnije rečeno prije ili poslije rođenja Isusa Krista. Veliki broj država koristio je to pojmovlje. Uslijed raznih nekršćanskih ideologija, i pojavom sekularizacije počeo se rabiti izraz „ prije nove ere, ili poslije nove ere:“ I sve manje izraz „Anno Domini“.

Recimo i to da su neki pokušali i to da od njih započne nova era. Bilo je među komunistima zamisli da se godine broje od 1917., ali se od toga odustalo ponajviše zato što im neuspjeli pokušaj uvođenja protukršćanskoga kalendara Francuske revolucije nije pružao ohrabrenje u tako vrsnim nastojanjima zabacivanja svega prethodnoga. Podsjetimo se: u Francuskoj je 5. listopada 1793. uveden takozvani ʺgrađanski kalendarʺ koji se otklonio od gregorijanskoga kalendara, od kršćanske ere i kršćanske tradicije. Ishodište jakobinskoga kalendara Francuske revolucije, od kojega se počela računati građanska ʺnova eraʺ, bio je osnutak Republike 22. rujna 1792. Taj je dan bio na jesensku ravnodnevnicu, čime se simbolično izražavala proklamirana ravnopravnost i jednakost svih građana. Mjeseci su bili u vezi s godišnjim dobima, poljodjelstvom i meteorološkim uvjetima.

Nova godina je započinjala ʺmjesecom berbeʺ, a slijedili su ʺmjesec magleʺ, ʺmjesec mrazaʺ ʺmjesec snijegaʺ itd. Budući da se takva maglovita razdioba građanske godine pokazala nepraktičnom i među pukom neprihvaćenom, Napoleon je, nakon što je 1805. okrunjen za cara, vratio u uporabu kršćanski, gregorijanski kalendar s nadnevkom 1. siječnja 1806. Dakako da su ti zanesenjaci prije Naploena mislili da je od njih sve započelo. Što nije dakako od naroda bilo prihvaćeno.

Sovjetski revolucionarni kalendar je uporabljen u SSSR od 1929. do 1940.

Ubrzo nakon Oktobarske revolucije 1917., Lenjin je donio dekret o promjeni kalendara u Rusiji. Počevši od 1. listopada 1929., eksperimentalno je uvedena nova, racionalizirana inačica kalendara. Po njoj će svi tjedni imati 5 dana, svi mjeseci 30 dana, a preostalih pet dana godine su umetnuti kao praznici, ne pripadajući mjesecima ni tjednima. Ti dani su bili: Lenjinov dan poslije 30. siječnja, Dani rada, dva dana poslije 30. travnja, Dani industrije, dva dana poslije 7. studenog. U prijestupnim godinama, prijestupni dan poslije 30. veljače. Ukidanje sedmodnevnog tjedna u korist petodnevnog je dijelom bila protureligiozna mjera ukidanja nedjelje kao kršćanskog dana odmora (po čemu nalikuje na francuski revolucionarni kalendar). U petodnevnom tjednu, svi radnici su podijeljeni u pet skupina prema bojama (žuta, ružičasta, crvena, ljubičasta, zelena). Svaka grupa je imala vlastiti dan odmora, po boji. Namjera je bila poboljšati industrijsku efikasnost izbjegavanjem stalnog prekidanja radnog ciklusa zbog “općeg” neradnog dana.

Iako su radnici po novom sustavu imali više slobodnih dana (jedan od pet dana, umjesto jedan od sedam), razdvajanje u pet skupina je poremetilo je obiteljski i društveni život, tako da se pokazalo nepopularnim. Pored toga, predviđeni dobitak u efikasnosti zbog kraćeg tjedna se nije pokazao u stvarnosti. Počevši od 1. prosinca 1931., vraćen je zapadni raspored duljine mjeseci. Petodnevni radni tjedan je zamijenjen 6-dnevnim tjednom (“šestidnevka”), sa zajedničkim danom odmora svakog 6-tog, 12-tog, 18-tog, 24-tog i 30-tog u mjesecu; 31. je bio van tjednog ciklusa i varirao je između radnog i neradnog dana. Umjesto 30. veljače. korišten je 1. ožujka. U praksi je bilo teško otkloniti tradiciju odmora na dan nedjelje. Radnici su se često odmarali i nedjeljom i novim danom odmora. Stari tjedan je na kraju vraćen u lipnju 1940. Numeriranje godina nije promijenjeno, ali ima nekih slučajeva da je godina nazivana “N-ta godina socijalističke revolucije” s početkom 7. studenog 1917.

Alfa i omega – Početak i kraj

Alfa i omega je izraz načinjen od imena prvoga i posljednjega slova u grčkom alfabetu (A, alfa, Ω, omega) a znači: »početak i svršetak«, »Sve«. Preuzet je iz Biblije. Alfa ( Α ili α ) i omega ( Ω ili ω ) su prvo i zadnje slovo grčkog alfabeta , te naslov Krista i Boga u Knjizi Otkrivenja . Ovaj par slova koristi se kao kršćanski simbol , i često se kombinira s križem , ili drugim kršćanskim simbolima. Stoga je izraz “Ja sam alfa i omega” dodatno razjašnjen dodatnim izrazom “početak i kraj” u Otkrivenju 21,6, 22,13. Prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta korišteno je jer se knjiga Otkrivenja nalazi u Novom zavjetu, koji je izvorno napisan na grčkom. Kršćani ovaj izričaj tumače da Isus postoji oduvijek ili da je Bog vječan.

Teolozi i rječnici pripisuju naslov “alfa i omega” i Bogu i Kristu. Većina kršćanskih denominacija uči da se naslov odnosi na Boga (Isus, Otac i Duh Sveti). Slova Alfa i Omega, često se koriste kao kršćanski vizualni simbol. Simboli su korišteni u ranom kršćanstvu i pojavljuju se u rimskim katakombama. Slova su prikazana kako vise s krakova križa u ranokršćanskoj umjetnosti , a neki „cruces gemmatae“ , križevi ukrašeni draguljima u plemenitom metalu, oblikovali su slova koja vise na ovaj način, nazvana pendiliji. Slova alfa i omega su postala češća u zapadnoj nego u istočnoj pravoslavnoj kršćanskoj umjetnosti. Često se prikazuju lijevo i desno od Isusove glave, ponekad unutar njegove aureole, gdje zauzimaju mjesto kristograma koji se koristi u pravoslavnoj umjetnosti.

Tko je za mene alfa i omega – vjerujem li da je svaka godina Anno Domini?

Pustimo po strani francusku i oktobarsku revoluciju. I njihove pokušaje da trajno promijene kalendarij, mjesece i tjedne. Povijest je pokazala što je bila francuska i oktobarska revolucija, tko su bili začetnici tih novih ideja. Za nas katolike vrijedno je znati da se Isusa i Katoličku crkvu htjelo maknuti sa scene. Zato su se u vrijeme tih revolucija u Francuskoj ubijali svećenici, pljačkali samostani, rušile katoličke crkve. U Francuskoj revoluciji katoličke, a u Rusiji pravoslavne crkve. Ti koji su to činili smatrali su da su oni alfa i omega – Početak i kraj. Da su oni „Sve“. Najvažnije pitanje kojeg si možemo postaviti kao zreli katolici na kraju i na početku Nove godine bilo bi tko je za mene alfa i omega? Kome pripadaju vremena i vjekovi, godine, mjeseci, tjedni i dani? Tko zaslužuje da ga zovemo Gospodarom nad gospodarima, Kraljem nad kraljevima?

Možemo li ovu i iduću godinu nazvati Anno Domini, godinom koja pripada Bogu? Ili je ova i iduća godina tipično građanska i nema veze s Bogom. Ako je tako, iduća će biti također izuzetno teška, duhovno prazna, ispolitizirana, ni po čemu u mogućnosti da bude bolja. Svaka godina može biti i jest Anno Domini (Godina ili ljeto Gospodnje). Za koga? Za onog tko računa na Boga i s Bogom započeti novi tijek vremena. Ne samo računanje vremena, nego i molitvena svjesnost da je Bog tu – Emanuel – S nama Bog. Kada? Kada oplemenjujem duhovno sebe i druge sa Isusovom Radosnom vijesti, za evanđeoskim pristupom svemu i svačemu. Kada svaki dan započinjem i završavam sa križanjem u imenu Presvetog Trojstva. Kada svako putovanje i završetak tog putovanja završavam barem kratkom strelovitom molitvom prošnje za zaštitu, i zahvalom za sretan dolazak na cilj. Tako bi se u nedogled moglo nabrajati što sve započinjati, a što sve završavati u imenu Isusovom.

Ubrzani životni tempo

(„Παντα ρει και ουδεν μενει“) – Sve teče, sve se kreće. Sve teče, sve se mijenja; izreka je koja se pripisuje grčkom filozofu Heraklitu, premda je nema među njegovim autentičnim spisima. Doista često kažemo kako nam brzo lete, dani, mjeseci i godine. Vjerujem da smo svjesni da su vremena i vjekovi Gospodnji. Da je svaka godina Anno Domini – Gospodnja godina. Zato bi bilo lijepo zastati na Staru i Novu godinu, te svemogućem Bogu izreći zahvalu za prošlu godinu, a zamoliti ga da nam udijeli blagoslov za Novu 2024. godinu.

Zahvalna molitva na Staru godinu

Predobri Bože, na svršetku ove godine dolazim k tebi, da ti zahvalim na svemu što si mi udijelio ove godine. Ponajprije Ti zahvaljujem za nebrojene milosti i duhovne darove. Zahvaljujem Ti što si me tolike molbe dobrostivo uslišao, što si tolike moje zablude popravio i tolikim me rasvjetljenjima, opomenama i duhovnim utjehama obasuo. Zahvaljujem Ti nadalje i na milosti vremenitog života, osobito što si me i ove godine očuvao na životu. Hvala Ti za tolika druga dobročinstva: za zdravlje, sreću, slogu u obitelji, za uspjeh u pothvatima i blagoslov u vremenitim stvarima. Ti si me Gospodine ove godine tako divno vodio. Budi i slijedeće godine moja snaga, da ti vjernije služim i što savršenije ispunim Tvoju svetu volju, pa došlo što mu drago.

Ti si uza me, pa čega da se bojim? U tebe se Gospodine uzdam, neću se postidjeti dovijeka! Amen.

Molitva na početku Nove godine

Gospodine, naš Oče! Ti znaš tko smo: ljudi s dobrom savjesti i ljudi s lošom savjesti, zadovoljni i nezadovoljni , sigurni i nesigurni ljudi, kršćani iz uvjerenja i kršćani iz običaja, vjernici i nevjernici. I ti znaš otkuda dolazimo: iz rodbinskog, prijateljskog i poznaničkog okruženja ili iz velike osamljenosti, iz mirnoga blagostanja ili iz svakovrsnih neprilika i tjeskoba, iz sređenih ili napetih ili razorenih obiteljskih odnosa, iz užeg kruga ili s ruba kršćanske zajednice. Sad pak svi stojimo pred tobom: u svakoj nejednakosti u tome jednaki: da smo svi pred tobom i međusobno u krivom – da svi moramo jednom umrijeti – da bismo svi mi bez tvoje milosti bili izgubljeni, ali i u tome da je svima nama tvoja milost obećana i naklonjena u tvojemu ljubljenom Sinu, našem Gospodinu Isusu Kristu. Daj da te na početku nove godine hvalimo i tebi zahvaljujemo, što od tebe dolazimo i tebi u susret smijemo ići. Neka nam nama svijetli betlehemska zvijezda i osvjetljava nam put. Pomozi nam, da sve naše dane imamo pred očima tvoju budućnost i u srcima zadržimo. Amen.

 Hrvatsko nebo