“Hrvatsko bilo” postalo 24. stranka zastupljena u 10. sazivu Hrvatskoga (državnog) sabora

Vrijeme:4 min, 42 sec

 

Odnedavno je u Hrvatskom (državnom) saboru zastupljena posredstvom svog člana Ante Prkačina novosnovana stranka: Hrvatsko bilo (HRB), izvijestio je novinar Dražen Ciglenečki u Novom listu. Time je broj stranaka zastupljenih s najmanje jednim zastupnikom u ovom, desetom sazivu Sabora, kojega se mandat bliži isteku, porastao na čak 24. Izazivača HDZ-u ili izazivačima HDZ-a sve je više…

 

HRB je najprije u siječnju bio osnovan kao udruga, s objašnjenjem da im upravo takav format “omogućuje okupljanje širokog spektra ljudi koji žele pridonijeti boljoj budućnosti Lijepe Naše”. Ipak, čelnici HRB-a uskoro su se predomislili i s udrugama Hrvatski ratnik i Hrvatska mati utemeljili krajem rujna stranku, napisao je, s time očito pobliže upoznat, Ciglenečki. Na čelu Hrvatskog bila jest Nada Šikić, svojedobno ministrica rada i mirovinskog sustava u vladi Tihomira Oreškovića. Za nju se zna da je bila i ostala u vrlo bliskom odnosu s Tomislavom Karamarkom, nekadašnjim predsjednikom, a danas još uvijek članom HDZ-a. Neki tu stranku smatraju izdankom tzv. desne frakcije HDZ-a, koju bi reprezentirali Karamarko i nepoznat broj drugih sadašnjih ili bivših članova ili političkih ortaka pojedinih dužnosnika HDZ-a.

 

Ima u vrhu nove stranke nekoliko kadrovskih kurioziteta. Tako je za zamjenika predsjednika izabran Dario Žepina, koji je bio glavni tajnik Domovinskog pokreta u vrijeme Miroslava Škore, a za jednog od potpredsjednika Jure Francetić, za kojega Ciglenečki navoda da je poduzetnik hrvatskog podrijetla iz Argentine, inače nećak istoimenog zapovjednika Crne legije Jure Franectića, koji je poginuo kraj Slunja 27. prosinca 1942. Zapravo, zatukli su ga partizani odnosno domaći Srbi nakon što se mali zrakoplov u kojem se vozi srušio na tom području, pri čemu se Francetić teško ozlijedio. Prije toga, Francetić se istaknuo u istočnoj Bosni u borbama protiv brutalnoga četničkog nasilja, poglavito nad muslimanskim stanovništvom.

Uzbuna na ljevici i u krugovima HDZ-a

Već samo spominjanje Jure Francetića, a zatim i Darija Kordića, izazvalo je to da se uzbude i nakostriješe ljevičarski, udbaški, srpski i ostali krugovi, novinari i mediji, što se vidi i po intonaciji i opremi članka u Novom listu, a i na prohadezevoskom maxportalu, koji je preuzeo članak iz Novog lista. Novi list tendenciozno je u naslovu istaknuo ovo: “U Sabor ušla nova stranka, potpredsjednik je nećak šefa ustaške Crne legije”, dok je maxportal krivotvorio istinu naslovom “U Sabor ušla nova stranka, vodi ju nećak Jure Francetića”.

Ante Prkačin, uz ostalo, predstavlja se kao general Armije BiH (kritičari su ga posprdno nazivali “Alijin general”), što je ima o zahvaliti vodećoj ulozi u HOS-u tijekom rata u Bosanskoj Posavini, kada je HOS nasuprot osvajačkoj JNA i srpskim oružanim skupinama njegovao suradnju s muslimanskim oružanim skupinama odnosno s Armijom BiH. No poslije su se svrstavanja promijenila. Prkačin se posljednjih godina u nizu nastupa istaknuo kao oštar kritičar Srpske pravoslavne crkve, jugoslavenstva, neokumunista, ali i hegemonističkih protuhrvatskih bošnjačkih politika koje se generiraju u Sarajevu. Zvog toga je prošle godine Radio Sarajevo objavilo osvrt pod naslovom: “Fašizam uživo: Ko je Ante Prkačin, ‘lažni general’ koji Bošnjake naziva polunarodom”.

„Mi smo konzervativna stranka kršćansko-demokratskih principa i možemo imati zajednički izborni nastup sa svim strankama sličnog svjetonazora”, kazala je Nada Šikić na osnivačkoj skupštini nove stranke. Žepina je u toj istoj prigodi dodao da nova stranka nema problema s ljevicom “osviještenom u smislu domoljublja”, a da razgovori ne dolaze u obzir isključivo s Možemo!, Radničkom frontom i SDSS-om. „Poštedio“ je dakle HDZ i SDP.

Zastupnik  HRB-a Ante Prkačin napustio je početkom travnja Domovinski pokret, na čijoj je listi i osvojio zastupnički mandat. Predsjednik DP-a Ivan Penava tvrdio je tada da je Prkačin tražio za sebe pravo da tijekom svakog aktualnog prijepodneva može postaviti pitanje, na što stranka nije mogla pristati. Sam Prkačin danas govori da jednostavno više nije mogao s ljudima iz Domovinskog pokreta. “Nisam, ali s ovima u Hrvatskom bilu mogu. Cilj nam je stranka zdravog razuma, koja bi bila poveznica među centrističkim, državotvornim strankama. Želja nam je da u Hrvatskom bilu budu vrijedni ljudi, ostvareni u životu, neopterećeni samima sobom. U takvoj ekipi ja mogu dobro funkcionirati, unutar Domovinskog pokreta to nije išlo – iako imam u Domovinskom pokretu dosta prijatelja i ne želim im raditi nikakvu političku štetu.”

Na osnivačkoj skupštini HRB-a pročitano je pismo koje je osnivačima poslao Dario Kordić.

“Hvaljen Isus i Marija, ljubljena moja braćo i sestre u Kristu i hrvatskom rodu, poštovani sudionici osnivačke skupštine stranke Hrvatsko bilo. Zazivajući obilje Stvoriteljeva blagoslova i milosti na sve vas, želim prije svega da Hrvatsko bilo bude jedno veliko hrvatsko srce koje će majčinski jako i brižno kucati za našu domovinu Hrvatsku, koja još uvijek luta, posrće i krvari, nastavljajući hod u pustinji po izlasku iz ropstva”, poručio im je Kordić.

Sve veća gužva među izazivačima HDZ-a

Sve u svemu, sve je veća gužva na podiju izazivača aktualne vladajuće većine. Izazivača HDZ-u ili izazivačima HDZ-a sve je više…

HDZ uživa potporu gotovo zanemarivog HSLS-a Darija Hrebaka i Hrvatske demokršćanske stranke Gorana Dodika te osam manjinaca, a sve druge stranke njegovi su izazivači. Osim otvoreno ljevičarskih, liberalističkih, jugoslavenskih, dženderističkih, neokomunističkih, protukatoličkih i ostalih stranaka i platformi, predvođenih kao najjačim SDP-om, glavni izazivači s domoljubno hrvatski orijentiranog dijela spektra jesu Domovinski pokret Ivana Penave i Most dr. Bože Petrova, no tu su i „Odgovornost i pravednost“ Karoline Vidović Krišto, Hrvatski suverenisti Marijana Pavličeka, a i neprebrojne izvanparlamentarne strančice, koje vrebaju svoju šansu. Posebnim fenomenima, koji se otimlju svrstavanju na ljevicu ili desnicu, smatraju se dvije stranke odnosno platforme: atipične mreže neovisnih političara šibenskog župana Marka Jelića i stranka „Republika“ tehnokratski orijentiranog Damira Vanđelića, koji ističe da ta stranka ne će ići u koaliciju s HDZ-om.

 

Novi list/Hrvatsko nebo

Odgovori