Iz stranih medija/ DW: Njemačka, Ukrajina i militarizacija svakodnevnog života

Vrijeme:4 min, 1 sec

 

Njemačka doživljava brzu epohalnu promjenu: Nijemci su tri desetljeća, od pada Željezno zastora, bili uvjereni da je kraj Hladnog rata isključio opasnost od vrućeg rata, poput ruskog napada na Ukrajinu. Ali to se pokazalo kao iluzija – ističe Frank Hofmann u članku u Deutsche Welle-u (DW).

 

„Na početku ruske invazije Njemačka je Ukrajini poslala 5.000 vojničkih kaciga. Dvije godine kasnije Berlin tamo redovito šalje najnoviju vojnu tehnologiju i oružje. A očekuje se da će se to nastaviti i 2024.“, počinje svoj članak Hofmann, pa nastavlja:

„Daljnja militarizacija svakodnevnog života bit će nešto s čim će i sljedeće godine morati živjeti građani Njemačke – i to prihvatiti, uvjereni su stručnjaci za sigurnosna pitanja. Pitanja rata i obrane određivat će sve više političkih odluka. Razlog je u sve realnijoj opasnosti od ruskog napada na teritorij NATO-a dvije godine nakon velike ruske invazije na Ukrajinu.

Izgradnja cesta jedan je od mnogih primjera, kaže politolog Christian Mölling u intervjuu za DW: „Vjerojatno moramo obnoviti ceste, moramo obnoviti mostove.“ Mnoge ceste i mostovi u Njemačkoj nisu projektirani da izdrže teret tenkova i druge vojne opreme.

Mölling je na čelu Centra za sigurnost i obranu pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose (DGAP). Nedavno je uzbunio politički Berlin analizom da bi NATO u najgorem slučaju mogao trebati pet godina za ponovno naoružavanje. Ako se to ne postigne, odvraćanje prijetnje vojnom nadmoći nad Rusijom ne bi postojalo.

Nova epoha zbog ruskog agresorskog rata

Njemačka doživljava brzu epohalnu promjenu: Nijemci su tri desetljeća, od pada Željezno zastora, bili uvjereni da je kraj Hladnog rata isključio opasnost od vrućeg rata, poput ruskog napada na Ukrajinu. Ali to se pokazalo kao iluzija.

To znači da su se političke rasprave koje nisu postojale od kraja Hladnog rata vratile u svakodnevni život Nijemaca. „Cjelovita obrana uključuje i jačanje civilne infrastrukture i društva u njihovom normalnom postojanju kako bi mogli izdržati slučaj rata“, objašnjava Mölling. To znači da je planiranje primjerice novog cestovnog mosta u nekoj općini sada potencijalno i vojno relevantno. Naime, svaki most bi mogao igrati i stratešku ulogu u slučaju potrebe obrane od vojne agresije.

No, Mölling smatra da je to i šansa: da bi obnovila obrambenu sposobnost zemlje, Njemačka mora „suspendirati određene propise na određeno vrijeme. To smo u analizi opisali kao: više ulaganja, manje propisa.“

Prijelomni trenutak: Nijemcima je teško

Ljudi u Njemačkoj teško se nose s novom realnošću. Prošle su gotovo dvije godine otkako je njemački kancelar Olaf Scholz proglasio „prekretnicu“ (Zeitenwende) u njemačkom parlamentu, Bundestagu, povijesnim govorom krajem veljače 2022. Tim je pojmom Scholz htio jasno dati do znanja da su njemačka vojska i obrambene sposobnosti zemlje ponovno prioritet, kao što je to bilo prije pada Berlinskog zida.

Većina njemačkih stručnjaka za sigurnost i obranu, kao i analitičar DGAP-a Mölling, kažu da Ukrajina brani slobodu cijele Europe, i štoviše: ako Ukrajina izgubi od Rusije, ruski predsjednik Putin nastavit će ratovati i na kraju napasti NATO.

Ali na pitanje gdje bi Njemačka trebala štedjeti novac, kad ga više nema dovoljno i kada je blagajna prazna, 54 posto ispitanih u Njemačkoj nedavno je ukazalo na pomoć Ukrajini u ARD Germany Trendu. Međutim u jednom drugom istraživanju Drugog programa njemačke televizije (ZDF), dobrih 70 posto reklo je da Ukrajinu treba nastaviti opskrbljivati ​​oružjem ili joj čak slati više vojne opreme.

Analitičar DGAP-a Christian Mölling tu kontradikciju koja postoji među stanovništvom vidi i u njemačkoj politici. „Mnogi u Njemačkoj nisu razumjeli da se ne može pritisnuti tipka kada je u pitanju naoružanje, a onda se sljedeći dan tenkovi izlaze s pokretnih traka“, kaže politolog u intervjuu za DW. „Potrebno je vrlo dugo da se izgrade takvi proizvodni kapaciteti. Ono što se može zamjeriti njemačkoj vladi, ali i svim vladama u Europi, jest da još uvijek nisu prepoznali znakove vremena i počeli proizvoditi znatno više“, kaže Mölling. I to „ne zato što je to potrebno Ukrajini, nego zato što je potrebno i nama”.

Pripreme za novog američkog predsjednika Trumpa

To će vrijediti još više ako se Donald Trump, koji je u svom prvom mandatu dovodio u pitanje budućnost NATO-a, uspije vratiti na mjesto predsjednika SAD-a. „Mi se već sada moramo pripremiti za taj scenarij“, kaže voditelj Instituta za svjetsku ekonomiju (ifw), Moritz Schularick, u intervjuu za DW, a ne čekati rezultate izbora. Istraživački institut iz Kiela objavljuje „Ukraine Support Tracker“ – pregled međunarodne vojne i financijske pomoći toj zemlji. Ifw je nedavno ažurirao ovu tablicu: Njemačka je sada drugi najvažniji dobavljač oružja Ukrajini nakon SAD-a.

Ali njemačka proizvodnja oružja još uvijek nije znatnije porasla, kritizira analitičar DGAP-a Christian Mölling. „Trenutno samo krpimo rupe, ne počinjemo graditi nove proizvodne kapacitete koji bi nam omogućili da budemo spremni na vrijeme s obzirom na rokove koje su realno pred nama“, ističe njemački analitičar.“

Naslovna slika: njemački tenk “Leopard 2 A6” (Foto: Peter Steffen/dpa/picture alliance)

 

DW/Hrvatsko nebo

Odgovori