Što donosi kontroverzni dokument COP28?

Nakon sastanka na vrhu u Dubaiju

Sastanak na vrhu o klimi COP28 u Dubaiju završio je usvajanjem dokumenta u kojem su se zemlje po prvi put složile oko pitanja odustajanja od izgaranja fosilnih goriva u svijetu. To bi se dogodilo ne kako EU želi – brzo – nego postupno. Nakon dugih pregovora, sudionici klimatskog sastanka na vrhu usvojili su “kompromisni” dokument za spas Pariškog klimatskog sporazuma sklopljenog u prosincu 2015. godine.

Zemlje nisu pozvane da “postupno izbace” fosilna goriva iz energetskog sustava, kao što su tražili pregovarači iz EU, SAD-a i još oko 100 zemalja . Usvojena je opća odredba o “odmaku od fosilnih goriva u energetskim sustavima”. Sudionici sastanka smatraju ga uspjehom. Kao i prije dvije godine, odredba o postupnom ukidanju ugljena ocijenjena je uspješnom. Sastanak na vrhu o klimi produljen je do 13. prosinca.

Konačni dokument ne odražava mišljenje svih zemalja, npr. Saudijske Arabije, koja se usprotivila korištenju bilo kakve formulacije o postupnom ukidanju fosilnih goriva. Baš kao i drugi izvoznici nafte i plina iz Perzijskog zaljeva okupljeni u OPEC i mnoge ekonomije u usponu protive se blokiranju njihova razvoja. Zanimljivo je da je sporazum usvojen unatoč nedolasku nekih delegata, npr. iz Samoe. EU i male otočne države podržale su brzo ukidanje fosilnih goriva. Tijekom sastanka neke su se zemlje složile s energetskim paketom kojemu je cilj utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije (OIE) i udvostručiti stopu poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. Postojao je i poziv da se ubrza implementacija neučinkovite tehnologije za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljičnog dioksida pod zemljom. Ova tehnologija namijenjena je dekarbonizaciji “posebno teških sektora”. Odlučeno je da se plin može tretirati kao “prijelazno gorivo”.

Nakon COP28, pregovarači će se usredotočiti na pritisak na zemlje da usvoje ambiciozne nacionalne klimatske planove za brzu transformaciju svojih energetskih sektora, uključujući ambiciozniji plan za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C. Podatci pokazuju da je malo vjerojatno da će se ovaj scenarij ostvariti.

Američki izaslanik za klimu John Kerry zadovoljan je konačnim dokumentom te je rekao da je “bilo trenutaka u posljednjih 48 sati kada su neki od nas mislili da ne će uspjeti”. Iako se u sporazumu ukratko spominje postupno ukidanje fosilnih goriva, nema globalne obveze da se prestane s uporabom fosilnih goriva. Zbog toga su pacifičke zemlje nezadovoljne i govore o “smrtnoj presudi” za zajednice ugrožene porastom razine mora.

Danski ministar za klimu Dan Jørgensen isprva je bio shrvan. Podržano je stajalište Saudijaca koji su tri mjeseca prije toga, tijekom pregovora G20 u Goi, uspjeli odbiti prijedlog o postupnom ukidanju korištenja fosilnih goriva. U srijedu ujutro, gotovo 200 zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, konačno je pristalo na kompromisni dogovor koji ne obećava uklanjanje fosilnih goriva, ali po prvi put u bilo kojem sporazumu UN-a o klimi priznaje da svijet mora početi “postupno ukidati” fosilna goriva počevši od ove godine.

To ne mijenja činjenicu da su pregovori otkrili jasan sukob interesa između nizinskih otočnih država, Europske unije, Sjedinjenih Država i nekih bogatih proizvođača fosilnih goriva. Zapad gura eko-ekonomiju na globalnu scenu, s ciljem brže dekarbonizacije i uspostavljanja graničnog poreza na ugljik, prekidajući pristup svom tržištu za robu koja ne zadovoljava standarde ugljičnog otiska.

Sporazum koji je odobren u srijedu nije obvezujući pa nema jamstva da će Saudijska Arabija, pa čak ni SAD ili Velika Britanija odustati od novog, planiranog bušenja nafte i plina. Učinci usvojenog dokumenta bit će poznati iduće godine kada će zemlje, sukladno Pariškom sporazumu, morati predstaviti izmijenjene klimatske planove u kojima će naznačiti kako namjeravaju smanjiti emisije u idućem desetljeću.

hkv.hr / Hrvatsko nebo