EU, zapadni Balkan i obnova starih obećanja
Vrijeme:4 min, 47 sec
EU želi primiti u članstvo šest zemalja zapadnog Balkana, ali pitanje je kada. Budući da se ta procedura otegnula, Bruxelles sada financijskom pomoći namjerava spriječiti okretanje tih država Kini i Rusiji.
„Taj osjećaj bi pomalo mogao biti kao kod djece koja dan uoči Božića čekaju na poklone”, rekao je jedan visoki službenik Europske unije tijekom priprema za sastanak na vrhu EU-a i šest država zapadnog Balkana. Šefovima država i vlada Albanije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova mogući pokloni će zapakirani biti pokazani već ove srijede (13.12.) u Bruxellesu. No o tome tko će što dobiti odlučuje se tek u četvrtak na sastanku na vrhu 27 članica EU-a, bez balkanskih zemalja. Neće biti navedeni konkretni datumi prijama Albanije, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u članstvo. Europska komisija pregovara s te četiri države o usklađivanju granica i državnih struktura s europskim propisima.
Šefovi država i vlada traže odgovore i na pitanje kako se EU mora pripremiti za prijam novih članica. Oni su jedinstveni u mišljenju da sa sadašnjim pravilima i strukturama odlučivanja to neće uspjeti, ali se već godinama spore oko toga što i kako treba reformirati. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je u govoru u Bledu u Sloveniji kao rok za proširenje naveo 2030. godinu. No taj rok nije službeno uvršten u zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu EU-a. Njemački kancelar Olaf Scholz općenito zahtijeva brži tempo kod proširenja, ali nije bio konkretniji. Berlin želi manje jednoglasnih odluka, a više zaključaka usvojenih većinom glasova. Na to mnoge male članice EU-a gledaju sa sumnjom, jer se boje gubitka utjecaja.
Veća brzina proširenja?
U Bruxellesu postoji jedinstvo samo oko toga da je rasprava o prijamu šest balkanskih država u EU dobila novi zamah nakon napada Rusije na Ukrajinu. Time je u diskusijama o proširenju u središte pozornosti dospio sigurnosno-politički i geostrateški aspekt ulaska tih zemalja u Uniju. Nakon početka rata u Ukrajini otvoreni su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata. No neizvjesno je kada će biti mogući pristupni pregovori s tom disfunkcionalnom državnom tvorevinom u koju bosanski Srbi unose nemir. Bosna i Hercegovina je i 28 godina nakon ratova na području bivše Jugoslavije još uvijek pod međunarodnom upravom.
Najprije se moraju riješiti stari sukobi
Što se tiče Kosova, pojedine članice EU-a još uvijek ga nisu priznale kao samostalnu državu, što otežava formalne korake prema pristupnim pregovorima s EU-om. Unija je od balkanskih država prije sastanka na vrhu u srijedu rutinski zatražila rješavanje bilateralnih sporova u regiji kako bi se omogućio napredak. Srbijanska premijerka Ana Brnabić i kosovska predsjednica Vjosa Osmani će sudjelovati na samitu, no nitko ne očekuje stvarno približavanje u sukobu između Beograda i Prištine koji je ove godine eskalirao. NATO je zbog toga morao pojačati svoju nazočnost na Kosovu. Sudionici sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana bi, prema nacrtu završne zajedničke izjave, od obje strane trebali zatražiti provedbu sporazuma o normalizaciji, koji je već davno dogovoren.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove Josep Borrell želi nastaviti napore u pregovorima između Srbije i Kosova. Bez pomirenja nije izgledno članstvo u Europskoj uniji ni za Srbiju niti za Kosovo.
Prema EU-ovim izvješćima o napretku iz studenoga šest balkanskih država je učinilo više ili manje brze korake za poboljšanje pravne države, bolje djelovanje vlade i suzbijanje korupcije. No nije bilo stvarnog napretka kod uklanjanja utvrđenih deficita. Pregovaračka poglavlja su mogla biti otvorena, ali nisu i zatvorena.
Gospodarski poticaji
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u studenome najavila program za poticanje gospodarskog rasta vrijedan šest milijardi eura, koji će balkanskim državama i prije formalnog članstva donijeti prednosti unutarnjeg tržišta EU-a te slobodnog protoka roba i ljudi. „Gospodarski program bi u idućih deset godina mogao udvostručiti ekonomska dostignuća zapadnog Balkana”, najavila je predsjednica Europske komisije.
Od listopada ove godine znatno su smanjene naknade za roaming u mobilnom prometu informacija u EU-u i balkanskim državama. Od iduće godine će svi građani tih zemalja po prvi moći putovati bez vize u članice EU-a.
Kina i Rusija kao konkurenti
Financijskom podrškom kod opskrbe energijom i širenja korištenja obnovljivih izvora energije EU želi balkanske države čvršće vezati uz sebe i smanjiti utjecaj geostrateških konkurenata Kine i Rusije na Balkanu.
Prema jednoj analizi Zaklade znanost i politika (SWP), EU je u svih šest država zapadnog Balkana i dalje najveći trgovinskih partner, znatno veći nego Kina ili Rusija. Kod direktnih investicija u oči upadaju Srbija i Crna Gora. U Srbiji je Kina posljednjih godina drastično povećala direktne investicije i sada je na drugom mjestu, odmah iza članica EU-a. U Crnoj Gori je na drugom mjestu, nakon EU-a, bila Rusija, no Podgorica nakon izbijanja rata u Ukrajini pokušava smanjiti ovisnost o Rusiji, utvrdili su stručnjaci SWP-a.
Na samitu u Bruxellesu čelnici EU-a sada žele uvjeriti i Srbiju da podrži zajedničku izjavu u kojoj bi trebali biti istaknuti vanjskopolitički ciljevi Unije i smanjenje utjecaja Moskve. Osim toga, sve države zapadnog Balkana bi se trebale pridružiti sankcijama protiv Rusije.
No malo vjerojatnim se smatra da bi se tom kursu mogao priključiti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji vlada s autokratskim tendencijama. Dužnosnici institucija EU-a u Bruxellesu ističu da Srbiju na samitu nitko ni na što neće prisiljavati. Pristupni pregovori s Beogradom se nastavljaju, pa i ako on u potpunosti ne podržava vanjsku politiku EU-a.
dw.com/hr/Hrvatsko nebo
