Žene, majke i sestre vojnika u Rusiji: „Vratite ih kući“

Istodobno, vlasti priznaju da će mobilizacija u Rusiji trajati sve dok je ne ukine predsjednik. To znači da se vojni obveznici mogu neograničeno držati na ratištu – a odredba o rotaciji ne postoji. Protestno raspoloženje dodatno pojačava vijest da je predsjednik pomilovao još jednog osuđenog teškog kriminalca, samo zato što je sudjelovao u ratu protiv Ukrajine.

U iščekivanju Putinove „Direktne linije“

I ove godine, 14. prosinca na televiziji će se održati „Direktna linija“ – konferencija na kojoj predsjednik Vladimir Putin odgovora na pitanja građana.

Očajni rođaci mobiliziranih Rusa šalju brojna pitanja, prenosi Telegram kanal „Put domoj“ koji se bavi problemima mobiliziranih i ima već 30.500 korisnika.

„Muž i brat su na frontu, pozvani su na početku mobilizacije i devet mjeseci nisu dobili odsustvo – moraju ostati u zoni borbenih djelovanja. Moj sin pita zašto se samo njegov otac mora boriti, među vršnjacima je samo njegov otac regrutiran“, kaže Tatjana (ime je promijenjeno na njezin zahtjev). Ona je pristala na razgovor za DW, ali nije htjela otkriti nikakve osobne podatke. „Ne strahujem za sebe, nego za muža i brata, to bi ih moglo ugroziti“, ističe Tatjana.

Prema njenim riječima, predstavnici guvernera njene regije ponudili su njenom mužu i bratu da potpišu ugovore s ruskom vojskom. „Ali to ne mijenja stvar. Svi su umorni, iscrpljeni, nemaju ni snage ni motiva”, kaže Tatjana, bez komentara o ruskom ratu protiv Ukrajine. Svi njeni zahtjevi nadležnima su ignorirani.

U međuvremenu, prema izvještajima medija, ruski vojni lideri pokušavaju postići uspjeh na prvim linijama fronta, prije Putinovog pojavljivanja pred velikom TV publikom.

Rođaci ruskih vojnika koji služe u vojnoj jedinici broj 95411 (Zapadni vojni okrug) kažu da su neki od mobiliziranih, uključujući i one s lakšim i srednje teškim ozljedama, u studenom poslani na juriš na grad Avdijevku. Oko 100 ljudi je tada pisalo Putinu tražeći da se njihovi rođaci povuku s fronta.

Bdjenja, flash mobovi i zastrašivanja

U rujnu 2023., godinu dana nakon početka mobilizacije, u mnogim regijama Ruske Federacije rođaci vojnika su počeli skretati sve veću pažnju na probleme svojih očeva, sinova i partnera.

Oni kritiziraju činjenicu da mobilizacija važi na neodređeno vrijeme i pozivaju na rotaciju vojnika. Vlasti u Krasnojarsku, Novosibirsku, Sankt Peterburgu i Moskvi zabranile su mitinge žena, a u Čeljabinsku i Nižnjevartovsku su obećali da će zahtjeve rođaka proslijediti saveznim vlastima.

Ne čekajući dozvolu, neke žene su izašle na bdjenja u Moskvi. Iskoristile su tradicionalni miting Komunističke partije 7. studenog kod spomenika Karlu Marxu. Fotografije žena koje drže transparente brzo su se proširile društvenim mrežama.

Kasnije su žene u Uljanovsku organizirale flash mob i oblijepile svoje automobile plakatima na kojima izražavaju nezadovoljstvo i zahtijevaju povratak svojih muževa, sinova i zetova. Ove fotografije su izazvale i žustre rasprave na društvenim mrežama. Ali, vlasti su spriječile žene u poduzimanju daljnjih mjera. Zamjenik guvernera je pozvao neke od njih i zatražio da uklone fotografije. Još četiri žene posjetila je policija, koja je istakla da je „diskreditacija vojske” krivično djelo.

Međutim, opći pokret za demobilizaciju nije zaustavljen. U studenom se na Telegram kanalu „Put domoj“ pojavio odgovarajući manifest i peticija.

Nakon toga, blogeri lojalni Kremlju masovno su napali regionalne chat kanale „Put domoj“, tvrdeći da su grupe žena i majki mobiliziranih muškaraca stvorili zaposleni u Zakladi za borbu protiv korupcije (FBK) zatvorenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog kako bi izazvali nemire u Rusiji. Tako je propagandist Kremlja Vladimir Solovjov objavio listu chat kanala koje navodno vode „strane tajne službe“. Na kraju je Telegram kanal „Put domoj“ označen kao „lažni“, ali se ne navode razlozi za taj potez.

U Novosibirsku su se rođaci mobiliziranih uspjeli da dogovoriti s vlastima i održati sastanak u lokalnom kulturnom centru, ali bez neovisnih novinara. Snimanje mobitelima je bilo dozvoljeno. Na skup je došlo oko 30 ljudi. Na jednom video snimku je zabilježeno kako se jedna od žena obraća Vladimiru Solovjovu riječima: „Mi nismo neprijatelji naroda, mi smo narod. Naši sinovi i muškarci na frontu su također ljudi“.

Kakve šanse ima antiratni pokret?

Ruski opozicionar Leonid Gosman smatra da je protest osjetljiva stvar za Kremlj i da bi mogao dovesti do političkih promjena u zemlji. On ne očekuje da će vlasti popustiti pred zahtjevima žena jer bi se to protumačilo kao „slabost državne moći“. „Ako im državni organi udovolje, povratak svojih rođaka bi tražile i druge žene. Ako im ne udovolje, neće doduše biti masovnih protesta, ali će to urušavati ugled središnje vlasti”, rekao je Gosman.

Za mnoge mobilizirane počinje druga zima na frontu. To će dodatno pojačati nezadovoljstvo, kaže odvjetnik i bloger Nikolaj Bobrinskij. On vidi akcije žena kao priliku da se antiratni pokret učini poznatijim u Rusiji.

Ovaj stručnjak također ukazuje na predsjedničke izbore u Rusiji na proljeće (17. ožujka). „Važno je ne propustiti izbore, koji čak i s unaprijed određenim službenim rezultatom mogu postati razdoblje društvenog pokreta i, štoviše, omogućiti da se skupovi održe sigurno, pod uvjetom da kandidati uopće budu bili spremni govoriti o mobiliziranim muškarcima“.

Od rujna 2022. postoji „Vijeće majki i supruga“ vojnih obveznika, koji je držao bdjenja u Sankt Peterburgu, u blizini vojnog tužiteljstva i sjedišta Zapadne vojne oblasti. Žene su zahtijevale da se njihovi sinovi, koji služe vojsku, izvedu iz ruske oblasti Belgorod koja je pod granatnom paljbom. Olga Zukanova koja vodi tu organizaciju je nekoliko puta privođena i u srpnju 2023. proglašena za „stranog agenta“ od strane Ministarstva pravosuđa. Nakon toga, organizacija je morala prekinuti svoje akcije.

Olga Kaz, administratorica Telegram kanala „Vernjom Rebjat” (Vratimo mladiće), koji ima 30.000 korisnika, izvijestila je u studenom o „krhkom dijalogu s vlastima”. Ona je htjela uvjeriti dužnosnike i zastupnike da za mobilizirane treba uvesti ograničeno vrijeme trajanja službe. Međutim, 20. studenog na tom Telegram kanalu se pojavio posljednji post, i to od same Olge Kaz: njezin mobilizirani 25-godišnji brat Aleksandar, poginuo je na frontu.