M. Erceg/Ozbiljna demografska upozorenja iz Crkve

Vrijeme:5 min, 59 sec

 

“Krajnji je čas da svi budemo svjesni urgentnosti vlastitoga demografskoga opstanka”

U prošlom je broju Glas Koncila zbog kratkoće vremena između događaja i slanja novina u tisak prenio pojedine poruke s predstavljanja zbornika radova »Demografija – iseljavanje – migracije«, koji je kutlešaobjavljen kao plod Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna održanoga prije dvije godine. Međutim, poruke i upozorenja koja su izrečena u utorak 14. studenoga u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta zaslužuju biti prenesene u integralnijoj verziji.

Za demografiju važniju od »trenutačnih i kratkoročnih uspjeha«

Upozorivši da zbornik »Demografija – iseljavanje – migracije« dolazi kao »svojevrsno ogledalo sadašnje hrvatske stvarnosti s kojom kao da se ne želimo suočiti«, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša izravno je pozvao odgovorne strukture u društvu na postavljanje konkretnih demografskih politika ispred bilo kakvih »trenutačnih i kratkoročnih uspjeha«. Na tragu deklaracije koja je donesena na završetku Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna, ujesen 2021., nadbiskup Kutleša pozvao je i na donošenje populacijske politike koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati nositelje političke i gospodarske vlasti u Hrvatskoj. Samo takva politika ne bi se mijenjala sa svakom promjenom stranaka na vlasti i mogla bi se razvijati na duge staze.

Bez ulaganja u obitelj iluzorno je očekivati revitalizaciju

»S pravom se postavlja pitanje koja je uloga Crkve u toj i takvoj situaciji. Smatram da je to uloga koju na osobit način obiteljsvojim gestama i riječima svakodnevno svjedoči papa Franjo potičući nas na misionarski polet i izlaženje iz svojih zona komfora.

Za kršćane općenito, a za katolike u hrvatskom društvu posebno, to znači davati svoj specifičan, crkveni doprinos društvu prema socijalnom nauku Crkve«, rekao je nadbiskup Kutleša te upozorio: »U ovom slučaju Crkva u Hrvatskoj slaže se s velikom većinom izvrsnih hrvatskih demografa koji posljednjih desetljeća neumorno predlažu konkretna rješenja koja, nažalost, u velikom dijelu nailaze na šutnju ili nerazumijevanje.« U svojem je obraćanju u dvorani »Vijenac« zagrebački nadbiskup također spomenuo i važnost obitelji kao temeljne jedinice društva koju treba ponovno staviti u središte nacionalnih interesa i prioriteta. Bez većih ulaganja u obiteljsku politiku i djecu u Hrvatskoj iluzorno je očekivati bilo kakvu demografsku revitalizaciju Hrvatske, upozorio je nadbiskup Kutleša.

Dugogodišnje izbjegavanje upozorenja demografa

Nekoliko snažnih poruka uz predstavljanje zbornika »Demografija – iseljavanje – migracije« uputio je i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić kao predsjednik Upravnoga vijeća Centra za promicanja socijalnoga nauka Crkve, glavnoga organizatora Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna. »Radovi u ovoj knjizi odraz su teškoga stanja u kojem se pod demografskim i migracijskim vidom nalazi Hrvatska«, rekao je nadbiskup Hranić te dodao: »Želimo da se sa sadržajem ove knjige upoznaju svi, a prije svega oni koji pod političkim i društveno-gospodarskim vidom donose važne odluke o našoj budućnosti. Hrvatsko se društvo i hrvatska politika godinama ne suočavaju na ozbiljan i odgovoran način s upozorenjima i pozivima hrvatskih demografa koji argumentirano analiziraju i predlažu moguća rješenja za promjenu demografskoga stanja u Hrvatskoj.« Rekao je i da Crkva u Hrvatskoj podupire hrvatske demografe u njihovim nastojanjima, a odgovorne u društvu pozvao je da prijedloge demografa počnu prihvaćati »konkretnim mjerama«, a ne samo »riječima i vanjskim odobravanjem«.

Čija je briga integracija doseljenika?

Među spomenutim »konkretnim mjerama« nadbiskup Hranić naveo je odgovornu populacijsku i pronatalitetnu politiku kojoj će u središtu biti obitelj utemeljena na braku muškarca i žene. »Vrijednosna idejna strujanja, javno mnijenje, dominantna postmoderna kultura, sredstva društvenoga priopćavanja i populistička pomodarska liberalna politika udruženim snagama proglašavaju brak i obitelj nazadnim i konzervativnim ustanovama i svoj uspjeh mjere trendovima koji upućuju na rastakanje braka i obitelji te na ograničeni doseg utjecaja Crkve u životu društva«, dodao je đakovačko-osječki nadbiskup.

Osobito su u dvorani »Vijenac« odjeknule riječi nadbiskupa Hranića o nekim uzrocima demografske katastrofe Hrvatske. »Kao narod bili smo pogođeni posljedicama ekonomskih kriza, koruptivnim obrascima ponašanja i teškoćama u funkcioniranju pravne države, što je rezultiralo iseljavanjem mladih i obrazovanih ljudi i mladih obitelji s iseljavanjedjecom. K tomu, sloboda domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama i od čitavoga bi se društva trebalo očekivati da bude daleko odgovornije prema toj velikodušnoj žrtvi u službi slobode i budućnosti svojega naroda.«

Nadbiskup Hranić osvrnuo se i na nepromišljene useljeničke politike. »Primorani smo uvoziti radnu snagu, no umjesto mudre useljeničke politike uvoz radne snage prepušten je uglavnom poslodavcima koji vode brigu o svojem profitu, a vrlo rijetko o integraciji uvezenih radnika u hrvatsko društvo ili o cjelokupnoj demografskoj slici Hrvatske.« Pohvalio je nastojanja koja se posljednjih godina javljaju na razini tijela lokalnih vlasti, koje stimuliraju rađanje, rast i opstanak mladih hrvatskih obitelji. No dodao je da željeni plodovi demografskoga oporavka dolaze i u drugačijem javnom ozračju društva, u ozračju u kojem bi se promicala kultura života, bračne i obiteljske vrjednote te majčinstvo i očinstvo.

»Krajnji je, naime, čas da svi budemo svjesni zahtjevnosti i urgentnosti vlastitoga demografskoga opstanka i oporavka te da svatko svojom ljubavlju i odgovornošću prema životu dade svoj vlastiti velikodušni doprinos«, rekao je nadbiskup Hranić te odgovorne u društvu pozvao da demografske politike ne ostanu na deklarativnoj razini, nego da one traju dulje od kampanja za političke izbore.

Nitko nije dobio, a ni izgubio izbore na demografiji

O sadržaju zbornika radova govorili su jedan od ponajboljih hrvatskih demografa akademik Anđelko Akrap, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. Marina Perić Kaselj te prof. dr. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu. Osobito važne poruke na tragu podataka koje donosi zbornik »Demografija – iseljavanje – migracije« uputio je demograf Akrap. Središnja nit njegova izlaganja odnosila se na potrebu stvaranja širega društvenoga konsenzusa o demografskom pitanju iz kojega bi mogao izrasti i politički pritisak koji bi odgovorne u strukturama vlasti potaknuo na donošenje konkretnih demografskih mjera. »Do sada nije postojala snažna politička volja, ali mislim i da u cjelini hrvatskoga naroda nije bilo volje za rješavanje demografskih problema. Nije postojao društveni pritisak i to je ključan problem. Nevolja je što od početka nije bilo društvenoga pritiska na politiku da to postane ključno pitanje koje treba početi rješavati. Nitko nije dobio izbore na demografskim problemima niti ih je izgubio«, upozorio je demograf Akrap. »Ako se i govori o sadašnjim demografskim trendovima, uglavnom se ne ide dalje od pitanja dječjih doplataka. No iluzije su da će za nekoliko eura povećani dječji doplatak nešto promijeniti«, dodao je akademik Akrap.

Izrugivana predviđanja s početka milenija danas se obistinjuju

Podsjetio je i na veliko demografsko zalaganje hrvatskoga svećenika Ante Bakovića, koji je zbog svojih stajališta još početkom novoga tisućljeća u hrvatskoj javnosti bio često ismijavan. No današnja mu stvarnost daje za pravo jer se Anto Bakovićobistinjuju neka njegova predviđanja, a na tom je tragu akademik Akrap spomenuo upozorenje svećenika Bakovića da će se razne agencije za iseljavanje Hrvata u Europu brzo preobraziti u agencije za useljavanje ljudi iz raznih dijelova svijeta u Hrvatsku.

Što trebaju činiti hrvatski vjernici?

Vjernike je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na predstavljanju zbornika »Demografija – iseljavanje – migracije« pozvao da sami iz pozicije općega dobra hrvatskoga društva daju svoj doprinos razrješenju demografskoga pitanja. »Na temelju kršćanske nade i dalje se želimo zauzimati za opće dobro hrvatskoga naroda i države. Pozivamo stoga vjernike u hrvatskom društvu da dadnu svoj specifičan doprinos u oblikovanju hrvatskoga društva kako svojim osobnim svjedočenjem tako i aktivnim zauzimanjem za opće dobro bez obzira kojoj političkoj opciji ili društvenoj skupini pripadali«, rekao je nadbiskup Kutleša.

Marino Erceg / Glas Koncila

hkv.hr / Hrvatsko nebo

Odgovori