Ima li europska ultradesnica viziju, ili igra dvostruku igru?

Nakon izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj postavlja se pitanje – je li u Europi na djelu porast euroskepticizma i odmak od Bruxellesa? Dobiva li mađarski premijer Viktor Orban sve više istomišljenika te što bi za Uniju značio njegov model nulte stope migracija, kako se rat na Bliskom istoku odražava na Uniju te prijeti li pojačanje sukoba na jugoistoku Europe, analiziralo se ‘U mreži Provog’.

Jačanje europskog skepticizma zabilježeno je i prije zadnjih izbora, ali kad se vidi kako je EP funkcionirao zadnjih pet godina – očito je da euroskeptične stranke nisu našle zajedničku platformu za konkretno djelovanje i nisu puno toga napravile. Ono od čega se strahovalo, nije se realiziralo u politikama na europskom nivou, kazao je prof. europskih studija Igor Vidačak.

‘Dvostruka igra’

Smatra kako je moguće da se danas događa isti scenarij – da se stajališta nacionalnih predizbornih kampanja ne preliju u konkretne promjene u europskim politikama. Kao da postoje dva tipa diskursa. Ono što vidimo i u Vijeću – odluke se donose konsenzusom većine lidera, uz male iznimke kod najosjetljivijih pitanja vezanih za pojedine članice. Napomenuo je da se u Vijeću glasa tzv. ‘dvostrukom većinom’ prema kojoj za blokadu konkretnih odluka treba imati najveće države članice.

– Euroskeptičnih stranaka će uvijek biti, ako postoje potencijalni birači za takve stranke i na temelju toga donose svoje programe, kazao je profesor međunarodnih odnosa Goran Bandov. Podsjetio je kako je AfD u Njemačkoj 2013. svoju kampanju temeljio na protivljenju euru, misleći da postoji biračka baza za to. Međutim, na tim su izborima bili potpuno poraženi. Potom su fokus 2015. stavili na migrante i na toj platformi dobili izbore. To nije dobro, političari trebaju imati viziju, posebno oni koji žele voditi države, dodao je Bandov.

Smatra da zaokret u Nizozemskoj nije toliko snažan kao što se iz analiza upućuje. Wilders, kaže Bandov – zagovara nešto drukčiju Nizozemsku, sa slabijom državom, manjim porezima i osnaženim građaninom. Pritom Wilders, ako postane premijer – ne može samostalno upravljati, trebaju mu partneri. A oni nisu euroskeptični, kao i sami građani Nizozemske.

Ljevica će u Njemačkoj ukrasti glasove desnici?

– Međutim, ovo što se sad u Nizozemskoj događa mora biti upozorenje svim političarima u EU da postoji dio biračkog tijela koji smatra da je zanemaren i da neke stvari u njihovom društvu treba mijenjati. To je u Nizozemskoj otišlo desno, kazao je Bandov. Dodao je da je s druge strane u Njemačkoj Sahra Wagenknecht, vatrena zastupnica krajnje ljevičarske stranke Die Linke (Ljevica) objavila je da pokreće novu političku udrugu nazvanu po sebi. Ta bi stranka mogla ‘ukrasti’ puno glasova AfD-u.

Sličnosti i razlike između Orbana i Wildersa

– Ogromne su razlike. Krenimo od momenta novaca – Mađarska prima novce od EU-a, a Nizozemska ih daje. Wilders ih više ne želi davati. To su velike razlike. Obojica s druge strane – nisku sklona otvaranju migracijama. Ako i dođe do partnerstva Orbana i Wildersa – vrlo je upitno da će ono opstati, smatra Bandov.

Složio se se Vidačakom da će migracije biti ključne teme izbora. Upozorio je kako je struktura migracija potpuno različita od zemlje do zemlje, kao i odnosi građana prema tim migracijama.

vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo