Koliko je jako izraelsko gospodarstvo?

Izrael ovisi o visokoj tehnologiji

„U Izraelu, istina, samo oko deset posto zaposlenih radi u visokoj tehnologiji, ali oni su odgovorni za više od 50 posto našeg izvoza”, objašnjava profesor sa Sveučilišta u Tel Avivu.

Ti ljudi su relativno mladi, a velik do njih je sad u vojnim odorama u Gazi ili uz granicu prema Libanonu i ne rade svoj posao. To nije kao kad 10 ili 20 posto ljudi bude pozvano u vojsku pa BDP padne za 20 posto, objašnjava Ben-David.

Radi se prije svega o tomu, tko su ti ljudi. To su prije svega mladi, dobro obrazovani ljudi, koji su sad u vojsci. A to su obično oni koji su najproduktivniji. „Oni koji nisu pod vojnom obvezom, primjerice ultraortodoksni ili arapski Izraelci, imaju vrlo nisu produktivnost”, naglašava profesor Ben-David.

Direktor instituta Israel Democracy Institute Gilad Malach kaže da gotovo polovica ultraortodoksnih muškaraca nije zaposlena. Oni sa svojim obiteljima, koje obično imaju puno djece, žive od državnih subvencija, koje bi Netanjahuov ultraortodoksni koalicijski partner rado još povećao.

Zato je gospodarska šteta još veća kad upravo najproduktivniji, dobro obrazovani Izraelci budu mobilizirani u vojsku i potpuno izostane njihov gospodarski doprinos. „S obzirom na to da smo jako ovisni o visokoj tehnologiji, što je i dobro i loše, svi smo svoja najbolja jaja stavili u jednu koüaru”, kaže Ben-David. To znači da će svi u Izraelu imati  poteškoća ako branša visoke tehnologije doživi nazadovanje.

Industrija visoke tehnologije kao spas u krizi

U prošlosti je hightech-branša često Izrael spašavala od težih posljedica ekonomskih kriza. Zahvaljujući visokoj tehnologiji Izrael je brže izlazio iz recesije ili je potpuno izbjegavao gospodarske poteškoće koje su zahvaćale ostatak svijeta.

Nakon drugog palestinskog ustanka (od rujna 2000. do veljače 2005., op. ur.) izraelsko gospodarstvo je bilo na koljenima, dok se nije smanjio broj samoubilačkih atentata i Izrael progurao vojnu kontrolu nad Zapadnom obalom Jordana.

„Ali, gospodarski uspon nakon toga bio je fenomenalan, jer je visoka tehnologija bila glavni motor gospodarskog rasta. Onda je došla velika recesija 2008. i 2009., najteža recesija u zapadnom svijetu od svjetske gospodarske krize 1930-ih godina. Ali, Izrael ju nije ni osjetio, jer ju hightech-branša u cijelom svijetu gotovo uopće nije osjećala. S obzirom na to da se visokoj tehnologiji ovdje daje velika važnost mi to nismo ni osjetili”, naglašava Ben-David.

Slično je Izrael prošao i kroz pandemiju COVID-a. Pandemija je pogađala svaku zemlju, u industrijskim zemljama milijuni ljudi gotovo nisu uopće radili neko vrijeme. „Ali, Izrael se brže oporavio nego i jedna druga zemlja OECD-a. Opet je bilo presudno da branša visoke tehnologije nije bila tako jako pogođena u cijelom svijetu. A s obzirom na to da je hightech u Izraelu važniji nego drugdje, naše gospodarstvo se jače oporavilo”, kaže profesor Ben-David.

Njegov zaključak je jasan: ako rat s Hamasom ne bude predugo trajao i libanonski Hezbolah se ne uključi u rat, onda bi se izraelsko gospodarstvo brzo moglo vratiti staroj snazi.

Prosvjedi protiv pravosudne reforme odvraćaju investitore

Hoće li do toga doći ovisi, po mišljenju ovoga gospodarskog stručnjaka, prije svega o tomu hoće li na vlasti ostati Benjamin Netanjahu i njegovi sljedbenici. Jer, do masakra od 7. listopada zemlju su potresali prosvjedi protiv Netanjahuove pravosudne reforme.

Nije, istina, došlo do potpunoga gospodarskog zastoja, ali su investicije osjetno smanjene. Smanjene su investicije u visoku tehnologiju, vrijednosti dionica su pale. Brojni Izraelci su svoj novac povukli iz Izraela, vrijednost šekela (izraelska valuta, op. ur.) je osjetno pala”, kaže profesor Ben-David, uvjeren da bi padom Netanjahua branša visoke tehnologije ostala neoštećena.

Ako se to ne dogodi, Ben-David strahuje da će ne samo još više novca otići iz Izraela nego da će zemlju napustiti još više ljudi i hightech-poduzeća.

Određeni trend je uočen već prije rata kod start-up-poduzeća, kaže on. Umjesto u Izraelu u prvi devet mjeseci 2023. Izraelci su osnovali najviše novih poduzeća u SAD-u i drugdje. „Kad ta novoosnovana poduzeća sazriju i budu zarađivala novac, porez neće više ići u Izrael, nego tamo gdje je sjedište tih poduzeća”, zaključuje Ben-David.

Da niz istaknutih hightech-poduzeća nije zadovoljno Netanjahuovim političkim kursom pokazalo se na masovnim prosvjedima protiv pravosudne reforme. Brojne vođe prosvjeda došle su iz hightech-branše, kao primjerice poduzetnici Moshe Radman ili Ami Dror. „Neobično je bilo to što se ljudi iz hightecha ranije nikad ne bi upuštali u nešto što ima veze s politikom. Oni su jednostavno bili previše usredotočeni na zarađivanje novca. Nisu htjeli imati nikakve veze s politikom. Ali, kad su uočili da je u pitanju budućnost zemlje, počeli su djelovati”, kaže Ben-David. Oni su bili najvažniji financijeri prosvjeda.

Izrael bi mogli napustiti ne samo predstavnici visoke tehnologije, nego i znanstvenici i liječnici, ako Netanjahu ostane na vlasti, smatra Ben-David.

Jedna od istaknutijih osoba u prosvjedima je poznata znanstvenica Shikma Bressler. Ova fizičarka je profesorica na vodećem znanstvenom institutu Weizmann Institute of Scinece. Ova 43-godišnja majka petero djece radi i na europskom institutu za atomska istraživanja CERN u Ženevi.

Strah od odljeva mozgova

Da je opasnost odlaska akademski obrazovanih ljudi realna pokazalo se već prije Hamasovog terorističkog napada, kaže Ben-David. U kolovozu i rujnu brojni izraelski liječnici su zatražili od Ministarstva zdravstva službenu potvrdu o tomu koju djelatnost obavljaju i kako dugo, kaže Ben-David. „To je uvijek prvi korak kako bi se liječnik natjecao za neki posao u inozemstvu i tamo radio.” A broj takvih zahtjeva je u posljednje vrijeme skokovito porastao, kaže on.

Izraelski političari i generali žele završiti rat protiv Hamasa za šest do dvanaest mjeseci, ali za Ben-Davida to ne znači da 360.000 rezervista mora trajno ostati u vojsci. Vojska mora biti upotrijebljena učinkovito, jer „ljudi moraju opet ići raditi, netko ovdje mora plaćati poreze i brinuti se za svoje obitelji”, kaže on.

Izuzetna financijska opterećenja

Po informacijama novinske agencije Bloomberg, rat protiv Hamasa košta Izrael oko 260 milijuna američkih dolara svakoga dana. Samo u listopadu je deficit državnog proračuna povećan za sedam puta. Krajem listopada je izraelski šekel pao na najnižu razinu u posljednjih jedanaest godina u odnosu na američki dolar, ali je intervencijama izraelske središnje banke njegova vrijednost ipak u međuvremenu stabilizirana. Ali, za studeni je Ministarstvo financija u Jeruzalemu najavilo da će državno zaduženje povećati za dodatnih 75 posto.

„Izrael je zemlja u ratu, u kojoj izdaci eksplodiraju, prihodi se smanjuju, troškovi kredita rastu”, tako stanje opisuje Bloombergov kolumnist Marc Champion.

Mala zemlja s velikim izazovima

Profesor Ben-David živi u Kokhav Ya’iru u središnjem Izraelu. To je mjesto u blizini granice prema Zapadnoj obali, gdje je Izrael širok samo 16 kilometara.

„Moja općina graniči sa Zelenom linijom (crtom razdvajanja, op. ur.). To znači, ako se Zapadna obala Jordana pobuni, mi smo izravno pogođeni”, upozorava Ben-David.

Izrael nema ni teritorijalne veličine ni ljudi da bi vodio duge ratove, kaže on. „Zato moramo razorno udariti. Kako bi ratove završili što je brže moguće.”

Osim ako se u rat jače umiješa Hezbolah. „Hezbolah može velike dijelove Izraela razoriti bombama i pretvoriti u parkiralište, ali mi možemo Libanonu nanijeti još veću štetu”, kaže Ben-David. On se nada da će ravnoteža straha od razaranja odvratiti Hezbolah od toga „da poludi”.

Ako se to dogodi Izrael neće imati druge mogućnosti nego snažno uzvratiti, smatra Ben-David. „Ali onda ćemo govoriti o potpuno novoj situaciji što se tiče gospodarstva.”