EU/šefovi diplomacija nesložni oko prekida vatre

Vrijeme:2 min, 52 sec

Nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael i njegove oštre reakcije, ministri vanjskih poslova država članica Europske unije teško pronalaze zajedničke odgovore. To će morati učiniti šefovi država i vlada EU-a.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell na sastanku u Luxembourgu
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell na sastanku u Luxembourgu

Čini se da ideje o humanitarnom prekidu vatre ili humanitarnom primirju nisu podjednako dobro prihvaćene u svim državama EU-a. Nejasno je i što se pod tim točno podrazumijeva i koja je razlika između te dvije stvari.

Prekid vatre ili primirje?

Borrell na to pitanje odgovara tako što kaže da je za njega primirje mnogo više od prekida vatre. Ovo drugo je manje ambiciozan cilj i može se brže implementirati, a o humanitarnom primirju bi se, kaže, morale dogovoriti strane u sukobu. To je nešto što je prije nekoliko dana uveo u igru glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Tokom jučerašnjeg dana je nekoliko zemalja podržalo poziv na primirje. „Pozivamo na hitno humanitarno primirje kako bi se stvorili koridori za humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu”, zahtijevala je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon. Španjolska i Irska također su podržale zahtjev glavnog tajnika UN-a.

Konačnu odluku donijet će šefovi država i vlada EU-a (arhivska fotografija sa sastanka Europske političke zajednice u Granadi)
Konačnu odluku donijet će šefovi država i vlada EU-a (arhivska fotografija sa sastanka Europske političke zajednice u Granadi)

Njemačka oklijeva oko primirja

Nasuprot tome, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock uoči sastanka je bila rezervirana. Na pitanje o tome rekla je da je borba protiv terorizma, koji je donio toliko patnje ljudima u Pojasu Gaze, „od suštinskog značaja“. „Istovremeno, mora se učiniti sve da se ublaži nevjerojatna patnja dva milijuna ljudi u Gazi“, objasnila je političarka Zelenih uz ocjenu da je riječ o kvadraturi kruga.

Prilično negativan stav imale su i letonska i češka strana. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky doveo je u pitanje ideju da se primirje može dogovoriti samo s Hamasom. Također se, kaže, nada da nitko ne zaboravlja pravo Izraela na samoobranu. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani bio je jasniji: „Ne možemo reći Izraelu da mu više nije dozvoljeno braniti se dok Hamas ispaljuje rakete na njegove gradove.”

Odluka o tome hoće li EU pozvati na humanitarni prekid vatre, na humanitarno primirje ili na ništa od toga sada je na šefovima država i vlada koji se sastaju u četvrtak (26.10.). Nacrt zaključaka predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela sadrži odgovarajući pasus – barem za sada.

 

dw.com/hr / Hrvatsko nebo

Odgovori