Forum u Pekingu povodom 10. obljetnice inicijative „Pojas i put“/Odaziv mršaviji od željenoga

U Pekingu se danas i sutra, u utorak i srijedu, 17. i 18. listopada održava treći sastanak na vrhu Foruma Pojas i put. Tu je inicijativu pokrenuo predsjednik Xi Jinping prije deset godina, s ciljem prometnog, trgovinskog i investicijskog povezivanja Kine s drugim dijelovima Azije te Europe i Afrike. Iz Europske unije doći će na državničkoj razini samo predsjednik mađarske vlade Orban, a iz ostalih europskih zemalja srbijanski predsjednik Vučić. Društvo će im praviti uz ostale ministar iz talibanske afganistanske vlade, i niz drugih, od kojih su mnogi poznati po autokratskim sklonostima ili takvoj praksi.

U kineskoj inicijativi „Pojas i put” – Belt and Road/BRI sudjeluje više od 150 zemalja, a ugovor o suradnji potpisalo je i više od 30 međunarodnih organizacija. Na ovomusamitu sudjeluje, tvrde Kinezi, 130 zemalja, poglavito iz Afrike i Latinske Amerike, ali prešućuju da većina njih nisu poslale šefove država ili vlada, nego niže razine, uglavnom ministre.

Orban i Vučić sa Xijem

Na samit će doći ruski predsjednik Putin, koji je sudjelovao i na dvama prethodnim samitima, 2017. i 2019., i niz visokih dužnosnika iz Azije i Afrike. Putin se usudi otputovati u Kinu zato što ona nije potpisnica Rimskog sporazuma o ustanovljenju Međunarodnoga kaznenoga suda, pa nije dužna izručivati sudu osobe koje su na tom sudu optužene. Protiv Putina, optuženoga za deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju, izdan je međunarodni uhidbeni nalog, koji obvezuje države članice tog suda.

– Učinit ću sve da s Kinom vodimo vanjsku politiku dostojnu primjera naših prethodnika – izjavio je uoči odlaska u Kinu Orbán. Mađarskog premijera Orbana kineski je predsjednik Xi Jinping prvi put primio g. 2009., kada je još bio potpredsjednik, a Orbán vodio oporbu. Jučer su ponovno pregovarali, a ovo je bio njihov sedmi susret.  Nakon sastanka, u nazočnosti njih dvojice, potpisano je nekoliko međuvladinih sporazuma, uključujući ključne bilateralne projekte inicijative “Pojas i put”: program obrazovne, industrijske i investicijske suradnje te sporazum o gospodarskom i tehnološkom razvoja, o digitalnom gospodarstvu te u području zaštite klime. Kina je deveti najvažniji trgovinski partner Mađarske, a ove godine ponovno je najveći izravni strani ulagač u tu zemlju.

Tijekom posjeta Pekingu g. 2017. Orban je bez problema položio vijenac na komunistički spomenik na Trgu Tiananmen, gdje je kineska narodna armija brualno ugušila u ljeto 1989. studentske prosvjede  U sukobima je tada poginulo otprilike 1.500-3.000 ljudi.

Li Jinping jučer je ustvrdio da dvije zemlje veže blisko prijateljstvo, što je također pospješilo razvoj bilateralnih odnosa na najvišoj razini. Rekao je da su mađarsko-kineski odnosi doživjeli svoje najbolje razdoblje do sada te da je uspostavljena nova vrsta međunarodnih odnosa.

I srbijanski predsjednik Vučić jučer je imao zaseban sastanak sa Xijem, s kojim je potpisao niz memoranduma koji imaju za cilj ukidanje carinskih pristojbi odnosno stvaranje zone slobodne trgovine između Srbije i Kine, osobito u području izvoza srbijanskih poljoprivrednih proizvoda u Kinu, sektorski i postupno u roku od jedne, pet ili deset godina. Vučić je sadržaje tih memoranduma i koristi za Srbiju od njih danas slavodobitno i detaljno obznanio putem domaćih medija.

Što Kina želi postići inicijativom “Pojas i put”?

„Pojas i put“ prvi je pokušaj Kine da stekne utjecaj u inozemstvu. Kina je dosad u izgradnju prometnica i druge infrastrukture uložila 90 milijardi dolara, no rezultati takvih investicija nisu se uvijek pokazali sretnima. Bilo je raznih kašnjenja, tehničkih poteškoća i uvjetovanja drugim zemljama, na čije je proračune Kina postavljala hipoteke, a mnoge zemlje s povoljnim su kineskim ulaganjima, umjesto očekivanoga gospodarskog napretka, zapale u još veću dužničku krizu ili postale njezini dužnici, dospjeli pod njezinu hipoteku.

Europska unija ni prije pet godina nije bila previše oduševljena inicijativom, sumnjaju da kineski vrh njome samo pokušava stvoriti zonu svoga povlaštenog gospodarskog i političkog utjecaja. U mnogim sklopljenim u bilateralnim ugovorima koje je vodstvo iz Pekinga stavljalo na stol supotpisnicama, isticana su dva pojma: „community of common destiny” i „community of shared future for mankind”, odnosno “zajednička sudbina” i “zajednička budućnost”. Time je pokazivalo da ima ambicije stvaranju svojevrsnu kopiju nekadašnje i sadašnje „Europske zajednics/unije“, ali pod svojom dirigentskom palicom.

Jedina država članica zapadnoga saveza najrazvijenijih zemalja G7 koja je formalizirala svoje članstvo jest Italija, g. 2019. No ona je od dolaska na čelo vlade desničarke Meloni počela okretati leđa toj inicijativi te gleda kako bi se iz nje izvukla.

Kina je u međuvremenu uglavnom odustala od ulaganja u velike infrastrukturne projekta, prebacivši težište na komercijalne, digitalne, zelene i druge, mnogo skromnije projekte. Zapadni analitičari kritički ocjenjuju inicijativu BRI, prigovarajući joj da služi kao sredstvo Kini za širenja njezina geopolitičkog utjecaja, pa i dovođenja u ovisnost o sebi niza država, i da mnoge investicije nisu transparentne. Kineski subjekti izbjegavaju javne natječaje, a radije se kineska vlada dogovara s drugim vladama, s kojima sklapa ugovore zaštićene tajnošću, i za njih vrlo nepovoljnim klauzulama u slučaju da ne mognu uredno otplaćivati kineske zajmove. A nekima se upravo to i događa, od najbližih zemalja to se dogodilo Crnoj Gori, nakon što nije mogla servisirati dug za izgradnju auto-ceste od svoje obale prema Srbiji. Problemi s otplatama zajmova bili su uzrok da je izgradnja te prometnice zapela na pola puta.

Kina želi “izvoziti” vlastite norme i razvojni model 

U međuvremenu se BRI usredotočio i na druga područja, kao što su zazimanje za mir, klimatske promjene, kriza energetike i umjetna inteligencija. Nekim je privlačan program Globalna razvojna inicijativa (GDI) što ga je Peking pokrenuo prije dvije godine, a koji raspolaže s 10 milijarda dolara u svrhu promicanja „socijalnog i ekonomskog razvoja“ te sigurnosti i „civilizacije“. Tim programom predsjednik Xi nastoji širiti vlastiti model upravljanja državom i društvom, „izvoziti“ kineske norme i vlastiti razvojni model. No pitanje je hoće li ono što je bilo korisno za Kinu biti korisno i za druge.

BRI je privlačan onim zemljama koje ne mogu iz drugih izvora doći do potrebnih financijskih ili investicijskih sredstava. Tako se Kina posljednjih mjeseci okrenula Argentini, koja već dugo muku muči s reprogramiranjem vlastitih dugova, pri čemu joj SAD, MMF i Svjetska banka postavljaju dosta stroge uvjete. Kina joj sada nudi financijsku liniju u smislu swapa s kapacitetom blizu 10 milijardi dolara kako bi ojačala svoje vanjske devizne pričuva, kako bi mogla vraćati zajmove MMF-u i kako bi mogla ojačati svoj izvoz.

Prošli tjedan Peking se suglasio i s time da restruktruira otplaćivanje vlastitih zajmova Šri Lanki i Zambiji, zemljama koje ih nisu u stanju servisirati sukladno sklopljenim ugovorima. Promatrači to tumače kao posljednju demonstraciju kineske dobre volje prema zemljama u razvoju, prije nego što one koje ne mogu servisirati kredite počne tjerati u bankrot i preuzimati vlasništvo nad njima.

Priredio: Z. G.

Z. G./Hrvatsko nebo