U Slovačkoj ljevičar Fico, favorit na izborima u nedjelju, najavljuje ukidanje pomoći Ukrajini

„Favorit na izborima u Slovačkoj, bivši premijer Fico, najavljuje ukidanje pomoći Ukrajini”, upozorila je u istoimenom članku američka agencija Associated Press, a prenio Glas Amerike (Voice of Amerika – VoA) od 18. rujna. Tu se navodi da „populistički bivši premijer” Robert Fico, čija je stranka favorit na prijevremenim parlamentarnim izborima u Slovačkoj, planira ukinutu vojnu i političku potporu susjednoj Ukrajini, ako se vrati na vlast poslije izbora u nedjelju, 30. rujna. On se time izravno suprotstavlja Europskoj uniji i NATO-u.

Fico, koji je bio slovački čelnik od 2006. do 2010. i zatim ponovo od 2012. do 2018., ima najveće izglede postati predsjednik vlade poslije izbora 30. septembra. On i njegova ljevičarska stranka „Smer” vode kampanju na očito proruskoj i ujedno antiameričkoj platformi.

Njegova kandidatura dio je trenda koji se vidi širom Evrope, nastavlja se u agencijskom prikazu. Doduše, samo Mađarska ima za sada otvoreno prorusku vladu, ali u drugim zemljama, među kojima su Njemačka, Francuska i Španjolska, populističke stranke skeptične prema intervenciji u Ukrajini imaju znatnu potporu glasača. U mnogima od njih uskoro se održavaju nacionalni ili regionalni izbori, koji bi mogli javno mnijenje okrenuti od Kijeva prema Moskvi.

“Ako Smer bude dio vlade, više ne ćemo slati oružje niti municiju Ukrajini”, izjavio je Fico, koji je trenutno zastupnik u skupštini Slovačke, poznat po grubim i nepristojnim tiradama protiv novinara. Pedesetdevetogodišnji Fico protivi se i sankcijama EU-a Rusiji, dovodi u pitanje sposobnost ukrajinske vojske da ruske trupe potisne iz zemlje i želi iskoristiti članstvo Slovačke u NATO-u da blokira primitak Kijeva u tu organizaciju. Njegov povratak na vlast mogao bi dovesti do toga da Slovačka „napusti demokratski kurs i na druge načine, idući putem Mađarske pod premijerom Viktorom Orbanom, i u manjoj mjeri Poljske pod vlašću stranke Pravo i pravda“. Parlamentarni izbori u Poljskoj održat će se 15. listopada.

U Slovačkoj najizraženije nepovjerenje prema SAD-u

Slovačka je dosad  podupirala Ukrajinu; bila je druga članica NATO koja je vlastitu flotu lovaca MiG-29 iz sovjetske ere ustupila Kijevu. Donirala joj je i sustav protuzračne obrane S-300. No pad povjerenja u liberalnu demokratiju i zapadne organizacije u Slovačkoj je veći nego u bilo kojoj bivšoj komunističkoj zemlji u srednjoj Europi.

Po Globsekovoj anketi iz ožujka, većina slovačkih ispitanika, 51%, vjeruje da su Zapad ili Ukrajina odgovorni za rat. Pola ih vidi SAD kao prijetnju sigurnosti svoje zemlje, što je rast od 39% u usporedbi s prethodnom godinom. Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, u Slovačkoj su ljudi najviše nepovjerljivi prema Sjedinjenim Državama, Bugarska je na dalekom drugom mjestu s 33%, a Mađarska treća s 25%.

Istraživanje je provedeno u Bugarskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Letoniji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Svaka od njih imala je 1.000 ispitanika a dopuštena je pogrješka plus ili minus tri posto. Samo 48% Slovaka smatra da je liberalna demokratija dobra za njihovu zemlju, što je drugi najniži rezultat, odmah iza Litve (47%).

U veljači 2022. Slovačka je otvorila svoje granice ukrajinskim izbjeglicama i slala oružje Kijevu. Pa ipak, mnogi Slovaci su “slabi” na svoju rusku, slavensku „braću i sestre“, i zahvalni Crvenoj armiji što je oslobodila zemlju od nacističkog okupatora na kraju Drugog svjetskog rata. I ruske kampanje dezinformiranja odigrale su važnu ulogu: propaganda u korist Moskve je sada rasprostranjena u slovačkim medijima.

Frustracije na isteku kaotične vladavine koalicije umjerene desnice

Stajališta evidentirana u spomenutom Globsekovu istraživanju odražavaju frustraciju na isteku kaotične vladavine koalicije umjerene desnice, koja se raspala u prosincu, i proruske kampanje dezinformacija koja se pojačala s invazijom na Ukrajinu, izjavila je za AP stručnjakinja Klingova. “Određen broj lokalnih političara prihvatio je narative i nazivlje ruske propagande” i pojačao njezin utjecaj. Fico, čija stranka također vodi kampanju protiv useljavanja i LBGTQ- prava, jedan je od njih.

U intervjuu za AP Fico je istaknuo da nikakva količina zapadnog oružja koje stiže u Ukrajinu ne će promijeniti tijek ni ishod rata; EU i SAD trebaju iskoristiti svoj utjecaj te primorati Rusiju i Ukrajinu da postignu kompromis, smatra on. “Naivno je vjerovati da će Rusija napustiti Krim. Naivno je vjerovati da će Rusija ikada napustiti ozemlje koje kontrolira” u Ukrajini.

Političar je upravo održao govor u gradiću Mihalovce, blizu slovačke granice s Ukrajinom. Nedaleko odatle nalazi se grad Užgorod, jedan od glavnih graničnih prijelaza za robu i ljude. U proljeće 2022. desetci tisuća ukrajinskih izbjeglica ušli su na tom mjestu u Slovačku, dok je humanitarna pomoć išla na drugu stranu, a granicu su ponekad prelazili i strani borci.

U novije vrijeme isporuke ukrajinskog žita prešle su slovačku granicu, na nezadovoljstvo lokalnih poljoprivrednika, koji kažu da im to ide na štetu. Kada je početkom rujna istekao dogovor unutar EU-a da ukrajinska pšenica bude samo u tranzitu i izvan lokalnih tržišta, Slovačka je priopćila da će produžiti vlastitu zabranu uvoza do kraja godine. No dok je rat u Ukrajini oborio cijenu žitarica u Europi, podignu je cijenu energenata. Prije nego što je EU uveo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, Slovačka je većinu svoje nafte i plina pribavljala od Rusije.

Prošle godine, inflacija je u Slovačkoj porasla na 12 %, zbog velika skoka cijene energenata. U rujnu 2022. tisuće ljudi sudjelovale su u prosvjedu koji je organizirala stranka Smer, na kome je Fico poručio da je vladina potpora Ukrajini djelomično odgovorna za inflaciju.

Kao što je poznato, na samitu u srpnju čelnici članica NATO-a obećali su da će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem i strjeljivom, ali joj nisu ponudili ni obećali zaštitu pod svojim “sigurnosnim kišobranom”. Fico je sada izjavio za AP da se “u načelu” protivi rokovima za članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu; on smatra da bi to “dovelo do Trećega svjetskog rata.”

Bivši premijer i njegova stranka pokazivali su proruske tendencije i dok su bili na vlasti i sada kada su u opoziciji. Godine 2015., posle ruske aneksije Krima, Fico je bio jedan od malobrojnih europskih čelnika koji se sastao s ruskim predsjednikom Putinom kako bi razgovarali o poslovanju, usprkos sankcijama EU. No dok je bio na vlasti vodio je računa i o tomu da njeguje odnose sa Sjedinjenim Državama. Godine 2018. započeo je s Washingtonom pregovore o sigurnosnom sporazumu, koji je ratificiran prošle godine. No tada je Fico kao čelnik opozicije organizirao prosvjed na kojem je tisućama okupljenih poručio da je potpisani sporazum “izdaja”. Rekao je da će pakt ugroziti suverenitet Slovačke i isprovocirati Rusiju – što su žurno u svojim izjavama opovrgnule i slovačka i američka vlada.

Fico sada ponavlja ruski narativ o uzrocima rata u Ukrajini, uključujući i Putinove nepotvrđene navode da aktualna ukrajinska vlada upravlja nacističkom državom, u kojoj je potrebna zaštita etničkim Rusima koji žive na istoku. “Kažem jasno i glasno i ponovit ću: Rat u Ukrajini nije počeo jučer ili prošle godine. Počeo je g. 2014., kada su ukrajinski nacisti i fašisti počeli ubijati ruske građane u Donbasu i Lugansku”, poručio je Fico pristašama u svom rodnom gradu Topolčani 30. kolovoza ove godine.

Grigorij Meseznikov, predsjednik Instituta za javna pitanja, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Bratislavi, kaže da Fica birači smatraju sada “najvjerodostojnijim od početka njegove političke karijere”, ali ujedno i “najgorim i najradikalnijim”. “Položaj antisistemskih snaga nikada nije bio jači od 1989.”, izjavio je Meseznikov, misleći na godinu kada se u Čehoslovačkoj odigrala antikomunistička Baršunasta revolucija.

Nekada je zastupao drukčiji kurs – uveo je Slovačku u Schengen i europodručje

Robert Fico je nekada zastupao drukčiji kurs, bio je pragmatičniji. Tijekom njegova prvog mandata na položaju predsjednika vlade, Slovačka je g. 2007. primljena u Schengensku zonu i uvela je euro kao nacionalnu valutu g. 2009. Poslije pada vlade koja je zamijenila njegovu, vratio se na vlast 2012. Zatim se neuspješno kandidirao za predsjednika g. 2014. Ponovo je postao premijer 2016., ali je nakon dviju godina morao podnijeti ostavku slijedom ubojstva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove zaručnice.

Neposredno prije smrti, Kuciak je pisao tekstove o navodnim vezama talijanske mafije i ljudi bliskih Ficu, i o velikim korupcionaškim skandalima povezanima s njegovom strankom. Posle ubojstva izbili su veliki ulični prosvjedi, što je dovelo do kraha Ficove koalicijske vlade. Njegov zamjenik u stranci Smer, Peter Pelegrini, preuzeo je ulogu premijera.

Smer, ukaljan aferama, i vodeći kampanju na anti-imigracijskoj platformi, izgubio je zatim izbore održane 2020., a Pelegrini je napustio Fica i formirao novu ljevičarsku stranku, „Glas“. Koalicijska vlada koja je stupila na vlast odredila je tada borbu protiv korupcije kao svoj najveći prioritet. Desetci visokih dužnosnika, policajaca, sudaca, državnih odvjetnika, političara i biznismena povezanih sa Smerom osuđeni su za korupciju i druga kaznena djela. Sam Fico prošle je godine optužen za stvaranje kriminalne grupe i zloporabu položaja, ali je (proruski) glavni državni odvjetnik Slovačke intervenirao i odbacio optužnicu.

Gotovo sva istraživanja predviđaju da će Smer biti prvi na parlamentarnim izborima, i osvojiti oko 20% glasova. Ficu će tada biti potrebna potpora drugih stranaka da bi formirao vladu. On je izjavio kako se nada da će udružiti snage s (odmetničkom) strankom „Glas“. Druge su opcije desničarska grupa „Republika“ te ultranacionalistička Slovačka nacionalna stranka.

“Njegova je snažna motivacija to da izbjegne kaznenu istragu”, kaže Meseznikov iz Instituta za javna pitanja te dodaje: “Njegov povratak na vlast bit će problem za Slovačku u svakom smislu.”

Fico je također zaprijetio da će, posle izbora, smijeniti istražitelje iz Nacionalne kaznene agencije i posebnog državnog odvjetnika Danijela Lipsica, koji istražuju najozbiljnija kaznena djela i korupciju. Obećao je da će “u izražavanju stajališta stavljati veći naglasak na suverenitet”, ali da mu nije namjera zemlju povući iz EU-a ili NATO-a. “Međunarodna javnost treba znati da je NATO trenutno duboko nepopularan u Slovačkoj”, upozorio je. “Da danas održimo referendum, jamčim da bi ljudi rekli ne NATO-u.”

Fotografija:  AP/Petr David Josek

Povezano:

Zelenski ozbiljno naljutio Poljsku: ‘Više ne šaljemo oružje Ukrajini, sad naoružavamo sebe‘

VoA / Hrvatsko nebo