Dr. Josip Stjepandić: Uz 75. rođendan akademika Josipa Pečarića

Matematičar, akademik, profesor u miru, doktor znanosti Josip Pečarić navršava danas, 3. rujna 2023., 75 godina ispunjenog, dinamičnog života. Okrugao rođendan je izvrstan povod osvrnuti se na ovaj u svakom pogledu raskošan um.

Josip Pečarić rođen je u Kotoru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Budući da je to bila jedina stipendija koju je mogao dobiti, studirao je i magistrirao nuklearnu fiziku na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Tijekom studija njegov je matematički talent pretegnuo, pa se od tada potpuno posvetio matematičkim nejednakostima. Tu je postigao stupanj doktora matematičkih znanosti. Izložen stalnom zlostavljanju u neprijateljskome okruženju zbog svog hrvatskog podrijetla, koje se izrazilo u nemogućnosti napredovanja na znanstvenoj ljestvici unatoč izvrsnim rezultatima, godine 1987. seli s obitelji u Zagreb, gdje na temelju već objavljenih znanstvenih radova istog trenutka biva promaknut u izvanrednog, a ubrzo i u redovitog profesora matematike. Godine 2000. Josip Pečarić bio je izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a godine 2016. dopisnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Predsjednik Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

U proteklih 40 godina Josip Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike današnjice u svijetu. Iako se u medijima može naći podatak od oko 1100 objavljenih radova, međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.845 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 815 radova, što je usporedivo s učinkom manjeg sveučilišta. Iako umirovljenik, samo u osam mjeseci ove godine objavio je više radova nego što je normalnom smrtniku potrebno za stjecanje zvanje redovitog sveučilišnog profesora.

Od 4 hrvatska znanstvena časopisa koja se nalaze u međunarodnoj prvoj skupini kvalitete (Q1), dva su njegova. Sam popis njegovih radova ima obujam znanstvenog rada s preko 70 stranica. Popis koautora, na kojem su 294 imena iz cijelog svijeta, isto tako je impozantan. Ne samo da je živući putokaz mladim znanstvenicima, nego je bio mentor blizu 60 doktoranada, što ga i u toj disciplini postavlja u sam svjetski vrh.

U svojoj karijeri Josip Pečarić boravio je u Australiji te je ostvario suradnju s mnogim znanstvenicima širom svijeta (SAD, Pakistan, Rusija, Švedska). Njegov kolega Lars-Erik Persson iz Švedske svojom potpuno nematematičkom ocjenom dao je svoj vrlo plastični pogled na opus Josipa Pečarića: „Ne samo ja nego i mnogi drugi promatramo ga kao KRALJA NEJEDNAKOSTI te smo ponosni da možemo raditi u njegovu kraljevstvu“. Profesor Neven Elezović, njegov hrvatski kolega, jednom je rekao: „…a zli duh koji nikome ne da mira i tjera sve naprijed nalazi se ovdje među nama, akademik Josip Pečarić. Više od polovine matematike na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj opstoji samo zato što se taj zli duh probudio. To pokazuje da jedan pojedinac može napraviti više nego čitava organizirana ili neorganizirana institucija.“

Pored privatne, kao muž, otac i djed, te znanstvene misije, akademik Josip Pečarić ima i treću, vrlo značajnu misiju kao domoljub i spisatelj. Svoja promišljanja iznosi u gotovo svakodnevnim objavama, koje prenose hrvatski portali. Poput svojevrsnog perpetuum mobile, svoje misli o domoljubnim temama objavio je u preko 100 knjiga u vlastitoj nakladi. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili diskriminacije kojoj je sam izložen. Znatan broj knjiga može se preuzeti na portalu dragovoljac.com. Unatoč pokušaja sudskog progona, pred njegovom logikom nije ustuknuo samo jedan Drobilica, nego i mnogi kreatori izmišljotina manjeg kalibra.

Iako je po svojim zaslugama prirodan kandidat za svako priznanje i nagradu, za Josipa Pečarića gotovo sva vrata su od godine 2000. zatvorena. Dug je popis nepravdi koje su u najboljoj jugokomunističkoj maniri proteklih godina bile nanesene ne samo njemu, nego i najbližim suradnicima te članovima obitelji. Kad je prije pet godina iz prosvjeda protiv postupanja prema njegovoj kćeri, također izvrsnoj znanstvenici, napustio matično Sveučilište, nitko se iz znanstvenih struktura, pa niti iz HAZU nije pokrenuo niti mu priskočio u pomoć.

Od tog trenutka Josip Pečarić se u međunarodnim popisima i statistikama vodi kao ruski znanstvenik jer je povremeno surađivao sa Sveučilištem RUDN iz Moskve kao vanjski suradnik. To se nije promijenilo niti nakon što je prekinuo suradnju s Rusima zbog rata u Ukrajini. Cijelo to vrijeme Sveučilište Zagreb, pa i cjelokupna hrvatska znanost klizi nadolje u svjetskim usporedbama i statistikama i nitko se ne trudi da makar ispravi tu sitnu administrativnu pogrješku.

Ne znajući što oni smjeraju, lako je pretpostaviti da će ne samo vlast, nego i kontrolirani mediji potpuno ignorirati ovu obljetnicu, te ovaj značajni nadnevak pokušati potisnuti u zaborav, stvarajući od akademika Josipa Pečarića netemu. Usprkos tome, sigurni smo da će danas biti puno više čestitara nego za bilo koga iz vlasti. Našem velikanu izražavamo najdublju zahvalnost za njegovo životno djelo te mu želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju.

Dr. Josip Stjepandić

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)

Hrvatsko nebo