Herceg Bosna je danas ugrađena u sve razine vlasti – od županija, preko entiteta do države
Obilježena je trideseta godišnjica osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne kojom su Hrvati u BiH prvi put u povijesti utemeljili svoju državotvornu zajednicu zahvaljujući kojoj su uspjeli opstati u zemlji, obraniti se i ostati nezaobilazni u kreiranju svih rješenja za budućnost, piše Večernji list BiH.
Lažni narativi i “istine”
Čović je dodao kako su najprije utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske Republike Herceg Bosne Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u BiH. – Činjenica je da je tamo gdje nismo bili organizirani hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njegove imovine spaljen je i uništen. Veseli me da smo sve institucije zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Hrvatske Republike Herceg Bosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jest naša domovina BiH – dodao je Čović. U organizaciji Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol naziva “Krivotvorenje povijesti”. Predsjednik danas Udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska Republika Herceg Bosna utemeljena kao dio napora o preustroju BiH na temelju Owen-Stoltenbergova plana o uniji triju republika. – Prvi i jedini put Hrvati su tada imali element državnosti u povijesti BiH. HR HB bila je supotpisnica Washingtonskog sporazuma kada je dogovorena FBiH. Činjenično je nastavila postojati i nakon toga razdoblja, sve do 14. kolovoza 1996. godine kada su sve ovlasti Vlade Herceg Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH – rekao je Čolak. Književnik i publicist Darko Juka rekao je kako su bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata u cilju stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije. Juka je objasnio kako postoji nekoliko stvorenih narativa, zapravo laži iz povijesti, koji su se uspjeli ugurati među bošnjačku javnost kao općeprihvaćena istina. Od tvrdnji da zločini nad Hrvatima nisu činjeni, da su Hrvati UZP-ovci. Sve to uspješno je razobličio samo citirajući časopis Mostarsko jutro koji je tijekom rata izdavala bošnjačka vojna postrojba, u kojoj su Hrvati 1992. bili osloboditelji i spasitelji, a na kraju postali zločinci. Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini daleko prije otvorenoga sukoba dvaju naroda. Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile. – Nije rat počeo u Ahmićima, nego u Dusini. U tome selu živjelo je 70 posto Bošnjaka, a Hrvati su bili manjinski – naveo je Beljo. Predstavio je niz zapovijedi o napadu na strateški važno selo, čije je osvajanje bilo važno za kasnije okruživanje i pokušaj zauzimanja središnje Bosne. – Dokumenti 7. muslimanske brigade ukazuju kako to nije bilo izoliran incident – rekao je Beljo.
Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinski bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je, prema posljednjem popisu koji provodi Katolička crkva, bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata, po popisu 1991. godine, bilo čak 11.546. A što pak jasno svjedoči na što su Hrvati spali bez institucija koje je činila Herceg Bosna. Obilježavanje 30. godišnjice nastavljeno je popodne u Grudama, gdje su položeni vijenci, zapaljene svijeće i odana počast na grobu predsjednika Mate Bobana. Služena je sveta misa za poginule, nestale i umrle branitelje. Održan je svečani mimohod stjegova ratnih postrojba općine Grude i odana počast svim hrvatskim braniteljima ispred spomenika palim braniteljima u Parku hrvatskih velikana u Grudama.