BRICS i povezivanje zemalja Globalnog juga: krupni izazov dominaciji Zapada
Vrijeme:3 min, 29 sec
Povodom samita BRICS-a u Republici Južnoj Africi, vanjskopolitički urednik njemačkog dnevnika Frankfuter Allgemeine Zeitung (F.A.Z.), Nikolas Busse, razmotrio je u komentaru „Suprotni pol“ kretanja u smjeru preokreta u odnosima ukupne moći između još uvijek moćnog Zapada i ostalih zemalja svijeta, među kojima je najjača Kina. Donosimo njegov komentar u prijevodu na hrvatski.
Javnost je do prije nekoliko tjedana uglavnom zanimao tzv. summit BRICS-a u Južnoafričkoj Republici jer se postavljalo pitanje može li tamo biti uhićen ruski predsjednik. Kao država stranka Međunarodnog kaznenog suda, domaćin bi bio dužan izvršiti sudski nalog za uhićenje Putina. Kao što je poznato, predsjednik je tu delikatnu situaciju izbjegao suzdržavanjem od fizičkog sudjelovanja. Vjerojatno nije tu odigralo ulogu samo tužiteljstvo. Od Wagnerove pobune, Putin ne može napustiti Rusiju bez opasnosti da bude smijenjen u odsutnosti. Prema ponašanju na putovanju, uvijek se moglo iščitati u koliko autoritarni vladar čvrsto sjedi u sedlu.
No, značaj summita koji počinje ovog utorka daleko nadilazi pitanje hoće li Putin doći ili će mu se samo pridružiti putem video poveznice, kao što se to sada navodno čini. Petorka koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika u procesu je prerastanja u suprotni pol svjetskog poretka kojim dugo dominira Zapad, točnije Sjedinjene Države. Vidljivo je to, među ostalim, iz činjenice da dvadesetak zemalja želi pristupiti toj asocijaciji. To uključuje važne zemlje u usponu kao što su Indonezija, Saudijska Arabija, Egipat i Argentina, od kojih su neke stari saveznici Zapada. Oni ne bi tražili pristupanje da od toga ne očekuju nikakve koristi.
Neki od njih mogu se prepoznati već uvidom u statistiku: Grupa BRICS čini 26 posto globalnog gospodarstva. Tu je posebno uočljiv snažan rast ekonomske težine Kine, drugog najvećeg gospodarstva. Kina je važan trgovinski partner za mnoge zemlje u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a sada to koristi i politički, primjerice na Bliskom istoku.
Skupina G 7, u kojoj su ujedinjene stare industrijske nacije Zapada, još uvijek ima značajno vodstvo s 43 posto globalne gospodarske proizvodnje. No njihov udio već duže vrijeme opada. Grupa BRICS već nudi razvojnu banku i fond deviznih rezervi, što treba shvatiti kao alternativu institucijama zapadnog tipa Svjetskoj banci i MMF-u. Na summitu u Južnoj Africi neće se za sada govoriti zajedničkoj valuti, ali svakako zemlje BRICS-a žele smanjiti dominaciju dolara trgovanjem u svojim valutama.
Kao i na Zapadu, njihova suradnja neće postići sve ciljeve. Jedan inhibirajući faktor je to što čak ni sve sadašnje članice grupe nisu čvrsto protuzapadnjački nastrojene. Brazil, Indija i Južnoafrička Republika pokušavaju hodati po žici između polova. Postoje i značajne napetosti među zemljama BRICS-a, primjerice između Kine i Indije. Rusija i Kina također održavaju samo savez iz interesa, koji trenutno promiče prije svega rat u Ukrajini.
Međutim, ne treba sumnjati da je razvoj skupine simptom temeljne preraspodjele globalnih odnosa moći. Ta je preraspodjela bila u punom zamahu mnogo prije nego što je u Njemačkoj proglašena „prekretnica“. Međunarodni poredak koji su izgradile Sjedinjene Države nakon 1945. i nametnule Sovjetskom Savezu neće opstati u svim oblicima. Ideja da se pridošlice poput Kine mogu integrirati u postojeće strukture nije se mogla realizirati. Umjesto toga, postoji sukob između dvaju poredaka koji se u istočnoj Europi vodi nasilno.
Njemačka politika je to prepoznala: savezna vlada pokušava pronaći nove partnere na takozvanom globalnom jugu. Međutim, više od mnogih drugih, Njemačka slijedi pristup koji je pod jakim utjecajem njezine vlastite osjetljivosti i prioriteta, od zaštite klime do feminizma. Budući da je zapadna hegemonija već prošla svoj vrhunac, to je u konačnici loše. U mnogim društvima izvan Europe, posebice onim ekonomski uspješnim, razvilo se novo samopouzdanje koje više ne prihvaća zapadnjačka pametovanja i ciljeve, već više pažnje posvećuje vlastitim interesima. To je jedan od razloga zašto su čak i demokratske zemlje poput Brazila, Indije i Južne Afrike neutralne po pitanju Ukrajine. Summit u Johannesburgu samo je usputna stanica u tom razvoju. Od presudnog značenja bit će i to hoće li se na Zapadu pronaći novi društveni konsenzus. Previše njih radi na potkopavanju postojećeg (svjetskog) poretka, također u SAD-u i Europi.
Povezano:
Frankfurter Allgemeine Zeitung/Hrvatsko nebo
