Reuten/Diplomatski vrh SAD i Europe treba djelovati jasno i odmah na Zapadnom Balkanu

Ne možemo si priuštiti više grešaka na Zapadnom Balkanu, kaže nizozemski poslanik u Europskom parlamentu Thijs Reuten, jedan od potpisnika poziva diplomatskom vrhu SAD, Velike Britanije i Europske unije (EU) na promjenu pristupa Zapada.

U intervjuu za Radio Slobodna Europa, Reuten – koji je i član Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu – prokomentirao je poziv desetina poslanika američkog, britanskog i europskog bloka za novi pristup Zapada Kosovu i Srbiji, jer, po njima, sadašnje politike ne funkcioniraju.

RSE: Kako komentirate nedavni poziv američkih i europskih poslanika visokim dužnosnicima Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Europske unije (EU) da promijene pristup Kosovu i Srbiji? Vi ste jedan od potpisnika dokumenta.

Reuten: Izuzetno sam zadovoljan ovom inicijativom, jer ne samo da je to poziv preko Atlantika – od poslanika iz više od 13 različitih zemalja, iniciran iz Sjedinjenih Država, Britanije i Njemačke – već je to i vrlo jasan i jednostavan zahtjev. Sve što tražimo je uravnoteženiji i proporcionalniji pristup. Tražimo dvije stvari: povratak pregovorima o normalizaciji i stabilizaciju regiona – jasnim i koordiniranim pristupom, a ne kao što smo vidjeli posljednjih mjeseci.

Preventivna diplomacija kao rješenje

RSE: Spominjete novi pristup. Kako bi trebao izgledati? Znači da nam je potreban plan B, naravno, ne da bismo se borili, već da bi nam prioriteti bili jasni. To znači pojačanje EUFOR-a u BiH, pojačanje KFOR-a na Kosovu, ako je potrebno.

Reuten: Prije svega, mora se stati na kraj sadašnjem pristupu, a to se uglavnom tiče mekšeg pristupa prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji, po mom mišljenju, utječe ne samo na poslove Bosne i Hercegovine, podržavajući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nego je i prepreka napredovanju na putu normalizacije odnosa Kosova i Srbije, što je prijeko potrebno. Drugo, moramo biti vrlo jasni o tome što tražimo od partnera u cijelom regionu. I posebno EU mora shvatiti da je stabilnost ovog regiona ključna za stabilnost cijelog kontinenta. Ne možemo si priuštiti više grešaka i jedno što predlažemo kao poslanici je preventivna diplomacija.

RSE: Hajde da malo više kažemo o ovoj vrsti diplomacije.

Reuten: To znači da nam je potreban plan B, naravno, ne da bismo se borili, već da bi nam prioriteti bili jasni. To znači pojačanje EUFOR-a u Bosni i Hercegovini (BiH), pojačanje KFOR-a na Kosovu, ako je potrebno, posebno u slučajevima kao što su napadi na njih, da bi imali jasan i nedvosmislen odgovor međunarodne zajednice.

Potrebno djelovati sada

RSE: Preventivna diplomacija se nije često spominjala u prošlosti. Hoće li to biti put naprijed?

Reuten: To je diplomacija u okviru šireg pristupa, koja ne samo da garantira stabilnost kroz međunarodnu prisutnost u regiji, već znači i odgovor na krize svaki put kada se pojave. Svaki put kada neko u regiji podriva stabilnost i put prema integracijama, mora doći do reakcije. Ali to se nije dogodilo posljednjih mjeseci i godina, jer smo dopustili mnoge incidente.

RSE: Poslanica Alicia Kearns je rekla da je rijetkost da se toliko poslanika okupilo da izrazi zabrinutost zbog nedavnih događanja na Kosovu i u Srbiji. Što to govori?

Reuten: Ovo pokazuje da su mnogi poslanici u mnogo država svjesni da smo u ključnom trenutku i da ne možemo ovo pitanje ostaviti do iza ljetnih praznika. Stvari se sada događaju i to pokazuje da želimo da diplomatski vrh djeluje i da postoji koordinacija među njima.

Države moraju donijeti teške odluke

RSE: Koja su prva tri koraka?

Srbija treba donijeti jasnu odluku o Europi, umjesto toplog prijateljstva sa Putinovom Rusijom. Ali, to znači da i političari u BiH trebaju postaviti prioritete koji su neophodni za integraciju u europsku obitelj. 

Reuten: Samozadovoljstvo i blag pristup, kao i način razmišljanja da se ne reagira jasno na prošle sporazume, moraju se ostaviti po strani. Svaki put moramo reagirati. Drugo, treba postojati koordinacija, za razliku od posljednjih mjeseci kada smo viđali različite tonove i stavove o situaciji između Kosova i Srbije i događanjima u BiH. Treće, moramo biti odlučniji u pogledu toga koji je put naprijed. To znači da države moraju donositi teške odluke. Srbija treba donijeti jasnu odluku o Europi, umjesto toplog prijateljstva sa Putinovom Rusijom [ruskog predsjednika Vladimira Putina].

Ali, to znači da i političari u BiH trebaju postaviti prioritete koji su neophodni za integraciju u europsku obitelj. Bio sam vrlo kritičan prema povjereniku za dobrosusjedstvo, on je iz Mađarske, Oliveru Varhelyu, ali i cijela EU treba smisliti ambiciozniji plan za uključivanje regije. To se neće dogoditi preko noći, čak ni za godinu dana, ali mora imati jasan cilj za skoru budućnost. Stvari se moraju dogoditi ovog desetljeća i moraju se dogoditi brzo.

Stvaranje zabune

Devedesetih godina smo mislili da ćemo mekim pristupom Beogradu, ili posredovanjem dogovora, pronaći rješenje. Ono što bismo morali naučiti što se tiče jugoistočne Europe je da ova vrsta nagovaranja nikada ne funkcionira. Moramo biti jasni što želimo od obje zemlje.

RSE: Kada spominjete različite tonove, na koga mislite?

Reuten: Mislim na različite predstavnike, različite ambasadore u pojedinim zemljama, koji su ponekad podržavali različite stavove, a ponekad stvarali zabunu. Da navedem primjer, bilo mi je jako čudno, iako imam u vidu tenzije da su SAD obustavile vojne vježbe sa Kosovom, ali tjedan dana kasnije izvele su vježbe sa srpskom vojskom. Čak i daju odgovore koji nisu uvijek bili usklađeni, kada je riječ o otimanju trojice kosovskih policajaca na teritoriju Srbije. Mislim da su Sjedinjene Države odreagirale odlučnije od EU. Tako nešto stvara konfuziju, pa je važno imati koordinaciju.

RSE: U pismu se spominju lekcije iz prošlosti, a ne da se kreira politika za Balkan fokusirana na Beograd. Kako komentirate ovaj dio?

Reuten: To je referenca na ’90-te godine prošlog stoljeća kada smo mislili da ćemo mekim pristupom Beogradu, ili posredovanjem dogovora, pronaći rješenje. Ono što bismo morali naučiti što se tiče jugoistočne Europe je da ova vrsta nagovaranja nikada ne funkcionira. Moramo biti jasni što želimo od obje zemlje.

RSE: Što očekujete od dužnosnika kojima ste poslali pismo?

Reuten: Očekujem brz i koordiniran odgovor, jer je ovo prilično jedinstvena inicijativa. Nismo se slučajno obratili trima stranama, EU, Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji i očekujemo novu politiku za regiju.

Potpisnici ‘nisu neprijatelj Srbije’

RSE: Kosovo je poduzelo korake prema ublažavanju situacije na sjeveru. Kako je navedeno u sporazumu postignutom između Kosova i EU u Bratislavi, Kosovska policija je smanjila svoju prisutnost na sjeveru, a kosovski dužnosnici su rekli da su posvećeni organiziranju novih izbora. Zašto EU ne ukida sankcije Kosovu?

Reuten: Bio sam vrlo kritičan prema ovome na nekoliko sastanaka u Europskom parlamentu. Po mom mišljenju, na osnovi zahtjeva EU, od 3. lipnja, Kosovo je pokazalo spremnost za provedbu svih točaka. Sada je problem što imamo situaciju u korist predsjednika Vučića, jer on se sada može povući i nastaviti svoju igru koja nije usmjerena na napredak već na to da situacija ostane nestabilna. Dvije stvari se moraju dogoditi: prvo povratak dijaloga, a zatim se obje zemlje moraju fokusirati na svoje izbore pristupa europskim integracijama.

Čujem dosta kritika da je grupa potpisnica neprijatelj Srbije. Ovo uopćte nije točno. Nema ništa bolje za regiju nego da Srbija izabere europsku budućnost. Ovo je nešto najbolje što se može dogoditi EU i regiji. Nismo neprijatelji, ali želimo jasnu promjenu politike, koja bi trebala biti uravnotežena i proporcionalna.

slobodnaevropa.org / Hrvatsko nebo