Resocijalizacija branitelja kroz Eko-pleter braniteljsku zadrugu za proizvodnju

Razgovor s mr. sc. Zvonkom Sesarom o vođenju i razvoju braniteljske zadruge

Mr. sc. Zvonko Sesar rođen je u Pleternici 1956. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. kao član HDZ-a bio je imenovan predstojnikom Ureda za obranu u općini Centar Grada Zagreba. Od početka „balvan- revolucije“ i velikosrpske agresije angažiran je u obrani Grada Zagreba; 12. rujna 1990. formirao je Prvi dragovoljački oružani odred – Centar, Zagreb, a početkom 1991. odlazi u Ministarstvo obrane na mjesto načelnika te radi na ustroju i organiziranju obrambenog sustava Republike Hrvatske. Spomenuti dragovoljački odred brojio je 248 dragovoljaca naoružanih lovačkim puškama i molotovljevim koktelima, s krunicom oko vrata i Biblijom na usnama te je jedino taj dragovoljački oružani odred  pohvalio ratni ministar Gojko Šušak. U travnju 1991. radio je na ustrojavanju „A“ brigada ZNG-a, a od svibnja do listopada 1991. godine angažiran je oko novoustrojenih brigada HV-a. Vodio je civilno-vojne poslove u Upravi za vojnu obvezu i mobilizaciju, a od 1992. bio je načelnik Uprave za obrambene pripreme države. Danas je angažiran u najstarijoj braniteljskoj udruzi Hrvatski ratni veterani, čiji je počasni predsjednik dr. Franjo Tuđman. Trenutačno obnaša i dužnost predsjednika Zbora udruga Hrvatskih ratnih veterana. Član je Hrvatskoga generalskog zbora. Magistrirao je na temu „Međunarodni odnosi – Europsko gospodarsko područje“. Više je puta odlikovan, nagrađivan i pohvaljen.

Kada ste osnovali Eko-pleter braniteljsku zadrugu za proizvodnju i kako ste došli na tu ideju?

Vlada RH donijela je 2009. oduku o formiranju braniteljskih zadruga i implementirala to u postojeće zakonske propise. Time je Vlada htjela potaknuti na resocijalizaciju branitelja, to jest iskoristiti neiskorišteni potencijal branitelja i potaknuti ekonomsku proizvodnju u prirodi. To je prepoznao kao priliku uži krug ljudi iz Kluba veterana grada Zagreba pa su zajedno sa mnom formirali i osnovali iste godine Eko-pleter braniteljsku zadrugu za proizvodnju.

Čime se sve bavi Vaša zadruga i zašto ste baš odabrali tu djelatnost?

Kroz razgovor o osobnim i zajedničkim interesima braniteljskih zadruga uvidjeli smo kako su se članovi u najvećoj mjeri odlučili za poljoprivrednu proizvodnju. Počeli smo s projektom sadnje matičnjaka i proizvodnje ulja od matičnjaka, a krenuli smo razvijati i nasade voćnjaka, u najvećoj mjeri šljive, jabuke, kruške, marelice i drugo. Od povrća krumpir, crveni luk, češnjak, paprika i rajčica. To smo odabrali jer je jednostavniji način proizvodnje, ne zahtjeva velike i skupe poljoprivredne i pomoćne strojeve, a na tržištu se može prodati i u manjim količinama ili većim dobavljačima. U rad je uključeno devet članova zadruge, a kako su posjedi bili u različitim gradovima i mjestima (Zagreb, Požega, Čazma, Đakovo, Slavonski Brod i Vrpolje), oni su imali i svoje pridružene članove koji su radili na proizvodnji poluproizvoda ili gotovih proizvoda za trgovinu. Tada nisu bili isplativi poluproizvodi, no sad se već situacija polako promijenila i može se dobro prodati i poluproizvod. Danas Eko-pleter braniteljska zadruga radi i surađuje s određenim brojem braniteljskih zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, a posebno se ističemo u proizvodnji jabuka, krušaka, trešanja, soka od jabuka i sok od aronije i rajčica.

U čemu je prednost zadruge pred drugim oblicima pravnih osoba koje se bave poduzetništvom, recimo trgovačkim društvima?

Nema neke  velike prednosti osim što je veća pojedinačna, to jest individualna korist za skupinu branitelja koji su organizirani u zadrugu. Važno je napomenuti da se zadruge mogu udružiti u klaster proizvodnje određenih proizvoda, primjerice ako veliki dobavljač traži 8 tona češnjaka, onda se dvije zadruge kako bi ispunile potražnju udruže s obzirom na kapacitete pa jedna zadruga omogući dio narudžbe, a druga ostatak. Ističem još jednu prednost, a to je da su za braniteljske zadruge u prvoj fazi mogući poticaji Ministarstva hrvatskih branitelja. Nama je tako prilikom osnivanja pružena prva financijsku pomoć od 150.000,00 kuna za formiranje zadruge, kupnju potrebne opreme te kao poticaj za održivu proizvodnju.

Gdje plasirate proizvode zadruge i kakvo je stanje na tržištu vezano uz vaše proizvode?

Mi proizvodimo male količine roba i malu seriju vrsta proizvoda. Na prethodno spominjano udruživanje u klastere prisilila nas je tržišna ekonomija tako da se nekoliko braniteljskih zadruga udružila po principu jednoga ili više vrsta proizvoda. Stanje na tržištu za sve je isto jer se traži takozvani 3 K: kvaliteta, kvantiteta i kontinuitet. Tko uspije zadovoljiti te kriterije, može svagdje plasirati svoje proizvode.

Koliko Vam životno iskustvo koristi u organizaciji i vođenju zadruge?

Iznimno mi mnogo koristi jer svaka organizacija, a pogotovo poljoprivredna proizvodnja, traži iskustvo, stručnost i nadogradnju stečenoga znanja. Dostupna je literatura svima onima koji to žele znati, pogotovo danas putem interneta i knjižnica. No nešto od toga mora biti dio osobnoga talenta, ključ je donositi dobre odluke, mnogi su propali upravo zbog donošenja loših odluka.

Imate li kakve savjete za sve one koji se žele baviti poduzetništvom putem zadruge?

Nikad se ne treba bojati ulaziti u nove programe i projekte, pa ni u one u kojima postoji rizik jer bez rizika nema uspjeha. Svi se uspjesi postižu kroz individualnu i kolektivnu sposobnost, a posebno kroz upravljački menadžment s kojim sam dobro upoznat kroz vlastito obrazovanje i iskustvo. Zato je važno da je više glava na okupu, tako je zajamčen uspjeh, jer svatko će znati nešto što onaj drugi ne zna, ljudi se mijenjaju, jer ako nitko ne uspije znanjem svladati problem i ne uspije se naći netko tko zna riješiti problem, onda pothvat propada.

Koje ste projekte osim dosad navedene proizvodnje radili sa zadrugom?

Proveli smo i izradili važne projekte na razini države, među inima i projekt Kogeneracijskoga postrojenja za proizvodnju električne energije, toplinske pare i hlađenja u Istri, u Umagu. Postrojenje je projektirano na održivi razvoj zelene energije, za prikupljanje otpadne biomase od šumske sječe, maslinove komine i otpadnoga grožđa. Trebalo je prikupiti 20 tisuća tona biomase koja u najvišoj mjeri završava na području Istre, a nije zbrinuta u reciklažna dvorišta. Cilj je bio godišnje dobiti oko milijun i 700 tisuća eura vrijednosti električne, toplinske i hladne energije. Drugi veliki projekt koji je Eko-pleter braniteljska zadruga radila jest planiranje više gospodarskih distributivnih centara za otkup i smještaj  gotovih poljoprivrednih proizvoda. Taj smo  plan predložili Vladi RH i na razgovoru je prihvaćen,  te je jedan od prvih takvih centara izgrađen u Osijeku.

Možete li za kraj razgovora reći nešto o udruzi koju vodite s obzirom na to da se tu koristite javnim sredstvima kao izvorom financiranja, posebice onima iz EU fondova?

Predsjednik sam Zbora udruga hrvatskih ratnih veterana koji ima 28 podružnica na razini RH, a podružnice u velikoj mjeri imaju i organizaciju braniteljskih zadruga kao posebne subjektivitete na istom području gdje djeluje podružnica. U udruzi  smo provodili više projekata koje su se financirali Ministarstvo hrvatskih branitelja, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Grad Zagreb, kao prijavitelji ili kao partneri u projektima. Primjerice Ministarstvo hrvatskih branitelja financiralo je veteranske kampove, stručno-znanstvene tribine, manifestacije kao što su Dani branitelja u Ninu, predstava povijesnoga kazališta Hrvatska kruna, Dani branitelja u Zadru i predstavljanje vojne odore kralja Zvonimira iz 11 st. Grad Zagreb financirao nam je obilježavanja važni državnih blagdana, a jedna od poznatijih manifestacija su Dani branitelja Grada Zagreba, zatim uloga i značenje Zagreba u Domovinskom ratu i zagrebačke brigade, potom nam je financiran rad na resocijalizaciji branitelja te rješavanju pravnih i statusnih pitanja branitelja grada Zagreba. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva financirala nam je projekt Zdravi i aktivni u mirovini za mir koji je trajao dvije godine, a od njih smo dobili i takozvanu institucionalnu potporu za zapošljavanje ljudi za rad u udruzi.

Razgovarao: Marko Paradžik

Tekst je dio niza „Uspješni hrvatski branitelji u poduzetništvu i neprofitnim organizacijama“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

Povezano

Umirovljeni hrvatski general okuplja branitelje oko EU projekata

hkv.hr / Hrvatsko nebo