UMJETNA INTELIGENCIJA / Google razvija alate za pomoć novinarima u pisanju naslova i članaka

Google je objavio da je u ranoj fazi razvoja alata umjetne inteligencije koji će pomoći novinarima pisati članke i naslove te o svojim idejama razgovarati s liderima novinarstva. Ta tehnologija koja se brzo razvija, već izaziva zabrinutost u vezi s tim može li joj se vjerovati da pravi točne izvještaje i bi li to na kraju dovelo do toga da ljudi izgube posao novinara budući mediji već imaju financijske probleme.

Vodstva The New York Timesa, The Washington Posta i News korporacije – vlasnici The Wall Street Journala, obaviješteni su o tome o čemu Google radi, izvijestio je u četvrtak Times.

Google je u pripremljenoj izjavi rekao da bi alati za poboljšanu umjetnu inteligenciju mogli pomoći novinarima da imaju opcije za naslove ili različite stilove pisanja kada se rade na člancima, ocijenivši to kao način da se poboljša rad i produktivnost. “Ovi alati ne mogu zamijeniti suštinsku ulogu novinara u izvještavanju, kreiranju i provjeri činjenica iz svojih članaka, a nisu namijenjeni tome”, rekao je Google.

Associated Press koji ne želi komentirati ono što zna o Googleovoj tehnologiji, za neke od svojih poslova već desetak godina koristi jednostavniji oblik umjetne inteligencije. Na primjer, koristi automatizaciju da bi pomogao u pisanju rutinskih izvještaja o sportskim rezultatima ili zbog poduzeća.

Debata o tome kako primijeniti najnovije alate umjetne inteligencije za pisanje, preklapaju se sa zabrinutošću medijskih organizacija i drugih profesija o tome je li im tehnološke kompanije pravično kompenziraju što koriste njihove objavljene radove za poboljšanje sustava AI nazvanih “velikih jezičnih modela”.

Da bi izgradile AI sustave koji mogu proizvesti tekst nalik onome kojeg je napisao čovjek, tehnološke tvrtke morale su unijeti velike količine tekstova, kao što su novinski članci i digitalizirane knjige. Ne otkrivaju sve tvrtke izvore tih podataka, od kojih su neki preuzeti s interneta.

Prošlog tjedna, agencija AP i proizvođač ChatGPT-a OpenAI objavili su po dogovoru da kompanija za umjetnu inteligenciju licencira AP-ovu arhivu vijesti iz 1985. godine. Financijski uvjeti nisu otkriveni.

Chat-botovi kao što su ChatGPT i Googleov “Bard” dio su klase takozvanih “generativnih AI alata” koji su sve učinkovitiji u oponašanju različitih stilova pisanja, kao i vizualne umjetnosti i drugih medija. Mnogi ljudi već koriste radi uštede vremena za sastavljanje e-poruka i drugih rutinskih dokumenata ili za pomoć s domaćim zadacima.

Međutim, ti sustavi su također skloni stvaranju laži koje možda ne primjećuju ljudi koji se nisu upoznali s temom o kojem je tekst, jer taj sustav čini rizičnim za korištenje u aplikacijama kao što su prikupljanje vijesti ili davanje medicinskih savjeta.

Google je pokazao izvjesnu opreznost u primjeni svog napretka umjetne inteligencije, uključujući i svog vodećeg pretraživača na koji se korisnici oslanjaju da će pronaći informacije koje su točne. Ali fascinacija javnosti ChatGPT-om nakon njegovog objavljivanja krajem prošle godine, izvršila je pritisak na tehnološke tvrtke da prave nove proizvode i usluge umjetne inteligencije, prenosi Beta.

U idealnom svijetu, tehnologija koju Google objavljuje javnosti može prenijeti važne informacije, rekla je Kelly McBride, stručnjakinja za novinarsku etiku s Instituta Poynter. Tako bi se moglo izvještavati s javnih sastanaka na kojima nije bilo novinara, rekla je ona.

Ali postoji vjerojatnoća da će tehnologija brže napredovati, stvarajući iskušenje da se novinari zamijene alatima umjetne inteligencije, rekla je ona.

Novinarske organizacije trebaju razmotriti mogućnost da tehnologija, posebno u početnoj fazi, može stvarati greške, a šteta po reputaciju može biti veća od bilo koje financijske prednosti koju može donijeti njezina uporaba.

“Mislim da neće doći do neke etičke eksplozije koja će sve upropastiti”, rekao je McBride. “Mislim da će biti više erozije kvalitete i gomile malih stvari koje narušavaju povjerenstvo u medijima”.

Medijske organizacije sada su u ključnom položaju da mogu koristiti ono što je potrebno tehnološkim tvrtkama – poput pristupa arhiviranim informacijama, i da naprave financijsku strukturu koja se ne naginje previše u pravcu tvrtke poput Googlea, rekla je ona.

Ali, povijest nije nužno na njihovoj strani, jer “ovo je potpuno novi nivo prijetnje, a ne izgleda da se možemo vratiti nazad”, upozorila je ona.

hms.ba / Hrvatsko nebo