Osim Mađarske, zemlje srednje i istočne Europe postupno se povlače iz suradnje s Kinom

Zanimanje za inicijativu Kina + države srednje i istočne Europe (SIE-Kina), poznatu i kao“16+1“, opada među članicama iz srednje i istočne Europe. Cilj programa koji je pokrenut 2012. bio je produbiti odnose Kine i zemalja članica, no većina se zemalja već povukla iz suradnje jer je povrat iz projekata koje je Peking kreditirao znatno opao, a i vanjska politika Kine u suprotnosti je s vrijednostima EU – piše Patrick Triglavčanin, viši znanstveni asistent Geostrateškog vijeća u analizi za Euractiv, koju citira i dopunjuje mađarsko glasilo Portfolio.hu.

Suradnja 16 + 1, koja je pokrenuta 2012., transregionalna je institucija čiji je cilj jačanje odnosa između zemalja srednje i istočne Europe (uključujući Mađarsku) i Kine te širenje trgovine među stranama. Suradnja je bila dio grandioznog geopolitičkog plana Pekinga, kojim se redefinira odnos između Europe, Azije i Afrike, regionalno specifičnog programa inicijative “Pojas i put” (BRI). Štoviše, zbog povlačenja iz inicijative dviju baltičkih zemalja naziv je prilično brzo postao 14+1.

Ali do danas je ta suradnja praktički mrtva.

U početku je inicijativa SIE (Srednja i istočna Europa)-Kina dobila pozitivne povratne informacije na temelju simbolike, prikazivanjem kineske diplomatske dinamike i ubrizgavanja kapitala u regije. Inicijativa Pojas i put dodatno je potaknula suradnju vezanu uz inicijativu SIE-Kina. S vremenom su, međutim, mnogi srednjoeuropski čelnici shvatili da su ekonomske koristi ograničene i da je rezultat prvenstveno povećanje uvoza iz Kine, a ne izvoza u Kinu.

To je izazvalo zabrinutost zbog ovisnosti o kineskim dobavljačima, posebno sada kada Europska unija nastoji smanjiti ekonomske rizike povezane s Kinom.

Srednjoeuropske članice također su izrazile zabrinutost zbog nedostatka bilateralnih obveza s Kinom. Mišljenja su da Kina smatra dovoljnim angažman kroz multilateralne inicijative, što obeshrabruje bilateralne interakcije. S obzirom na različite kulture, prioritete i gospodarsku težinu srednjoeuropskih zemalja, kritičari širokog pristupa od samog su početka govorili da on vjerojatno neće učinkovito produbiti odnose.

Geopolitička zabrinutost izazvala je dodatne sumnje među srednjoeuropskim članicama. Kinesko oklijevanje da ukori Ruse zbog rata protiv Ukrajine smatra se prešutnom podrškom, što je neprihvatljivo za zemlje s poviješću suočavanja s ruskom agresijom, poput Poljske. Održavanje jakih veza s Ujedinjenim Kraljevstvom, SAD-om i EU-om postalo je sve važnije za te zemlje jer ti akteri zauzimaju čvršći stav prema Kini.

Pitanje Tajvana također komplicira suradnju s Kinom. Paralele koje se povlače između Ukrajine i te azijske otočne zemlje u pogledu suvereniteta i destabilizirajućih aktivnosti Kine u Tajvanskom tjesnacu čine suradnju s Komunističkom partijom Kine (KPK) nepovoljnom. Češka Republika, primjerice, nastoji produbiti svoje odnose s Tajvanom i sebe ne smatra aktivnim članom inicijative SIE-Kina.

Budućnost inicijative SIE-Kina ostaje neizvjesna. Srednjoeuropske nacije mogle bi slijediti baltičke države u potpunom povlačenju iz inicijative. Za europske čelnike, međutim, strah od ekonomske kazne od strane Kine, kao što smo vidjeli u slučaju Litve, predstavlja razlog za razmatranje. Vjerojatnije je da će se te zemlje deklarirati kao neaktivne članice, što će s vremenom smanjiti važnost inicijative i eventualno dovesti do njenog prestanka.

Iako se Triglavčanin u svojoj analizi time ne bavi, u proteklom razdoblju pokazalo se da Slovačka i Poljska iz regije sve manje ozbiljno shvaćaju tu organizaciju, pa je Mađarska praktički posljednja od zemalja EU-a koja je još aktivna članica. S druge strane, mađarsko-kineski odnosi na vrhuncu su: tvrtke te azijske zemlje jedna za drugom najavljuju ulaganja u industriju baterija. U međuvremenu, mađarski izvoz u Kinu ne raste znatno.

Štoviše, raspad organizacije mogao bi se ubrzati: iako strategija ekonomske zaštite EU-a ne spominje Kinu poimence, Bruxelles i većina država članica sve više žele ograničiti ulaganja iz Kine.

Portfolio.hu/Hrvatsko nebo