Jozo Pavković/Nakon gostiju iz Srbije, ove godine rekorde u Neumu obaraju turisti iz Hrvatske

Vrijeme:2 min, 49 sec

 

Godinu dana nakon otvaranja Pelješkog mosta jasno je kako su se potpuno pogrešnim pokazale “procjene” raznih analitičara i dušobrižnika koji su jedinom bosanskohercegovačkom gradu na jadranskoj obali predviđali prometnu izolaciju, turističko i gospodarsko odumiranje. Prema tim teorijama, Neum je trebao biti žrtva svehrvatskoga generacijskog projekta – Pelješkog mosta.

Dokaz kako Hrvati u BiH, pa i sami Neumljani, svoju sreću podređuju Hrvatskoj. Tako se, naime, tumačilo to što se ni Hrvati Neuma, ni lokalna vlast, kao ni hrvatsko političko vodstvo u BiH nisu protivili izgradnji Pelješkog mosta. Dapače, snažno su ga podupirali već tada odbacujući “brigu” iz Sarajeva za utjecaj tog infrastrukturnog projekta s druge strane granice na njihovu budućnost.

Turistički podaci iz Neuma nakon prvog ljetnog mjeseca pokazuju kako je taj grad na putu da ostvari rekordnu sezonu i po broju gostiju i po ostvarenim noćenjima. Nakon što su mu gosti iz Srbije spašavali turizam u vrijeme korone, sada su na komadiću bh. mora, uz domaće, što je posebno zanimljivo, sve brojniji i Hrvati iz – Hrvatske. No, dolaze i Poljaci, Česi, Francuzi, Austrijanci, Nijemci, Belgijci… Prestanak prometnih gužvi na magistralnoj cesti, koja je do izgradnje Pelješkog mosta bila jedina poveznica juga Hrvatske s unutrašnjošću, očito je pozitivno utjecao na privlačenje turista u Neum. Naravno, nije to jedini razlog jer treba cijeniti i obogaćenu turističku ponudu, ali i znatno niže cijene nego u turističkim velesilama, uključujući Hrvatsku.

Nije novost da su ljetovanja ove godine u Grčkoj, Španjolskoj, Turskoj, Italiji znatno skuplja nego prethodnih godina. Baš kao u tim zemljama, i rast cijena ljetovanja u Hrvatskoj pravda se globalnom situacijom i inflatornim kretanjima. A to znači lančanim rastom cijena brojnih energenata, proizvoda i usluga, koji je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, američko-kineskog trgovinskog rata i niza drugih “negativnih čimbenika”. Za Hrvatsku je novost i prelazak na euro, koji je, što psihološki, što realno, doveo do većih troškova života. Vlast i ekonomisti tvrde da to baš i nije tako i da su koristi zamjene kune za euro mnogo veće, ali u javnosti je, ipak, dominantan osjećaj da je s eurom život u cijeloj Hrvatskoj postao skuplji. A poglavito na Jadranu, odakle svako malo pristižu vijesti i dojave turista o enormno velikim računima za kuglu sladoleda, pizzu ili ćevape.

Dakako, ima i onih koji love u mutnom i koji, na račun turista, žele ostvariti enormni profit, ali to sigurno nije prava ili barem potpuna slika troškova ljetovanja u Hrvatskoj. No, čak i da su ostale na prošlogodišnjima, cijene pansionske i izvanpansionske ponude na hrvatskom dijelu Jadrana ne bi mogle parirati neumskim. Životni standard u BiH niži je nego u Hrvatskoj, pa su i cijene većine proizvoda i usluga, uključujući noćenje u hotelima i privatnom smještaju, niže. Dovoljno za privlačenje tisuća turista. I iz Hrvatske. Sezona je već rasprodana, a koliko je neumski turizam u zamahu, svjedoči i podatak da se planira proširivanje postojećih i izgradnja novih plaža.

Rasterećenje magistralne prometnice prema jugu Hrvatske i povezivanje sa Stocem i unutrašnjošću Hercegovine novom cestom već daje rezultate. K tomu, Neum od prošle godine ima još jednu jedinstvenu turističku atrakciju – najbolji pogled na Pelješki most. Da su se neki drugi pitali, Neumljani bi, umjesto u impozantnu građevinu koja povezuje ljude i obale, gledali u industrijsku luku ili, još gore, vojno pristanište. Jedini gosti u ovom gradiću tada bi bili mornari. Kreatori takvih ideja nisu računali da Neum ima razum. Srećom, prevarili su se.
Jozo Pavković
večernji.ba / Hrvatsko nebo