OHR – ‘STRAŠILO’ POTENCIJALNIH INVESTITORA / Pokušava li Schmidt financijskom izolacijom Republike Srpske oslabiti Dodikovu poziciju?

Dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung za jugoistočnu Europu Michael Martens tvrdi da OHR upozorava međunarodne investitore u Republici Srpskoj, ali i banke koje razmišljaju da prihvate državnu imovinu kao jamstvo za kredite da budu oprezni jer riskiraju gubitak investicija.

To je, smatra Martens, jedan od načina da OHR ostvari kontrolu nad predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

“Još u travnju prošle godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, njemački političar Christian Schmidt, obratio se pismom raznim financijskim i ekonomskim institucijama u BiH, upozoravajući ih”, napisao je Martens i podijelio dokument koji je OHR poslao različitim razinama vlasti u našoj zemlji, prenosi Klix.

U pismu se ističe da je pokušaj RS-a da zakonom prisvoji državnu imovinu ništavan. Ukoliko bi se donio odgovarajući zakon, to bi “narušilo pravnu sigurnost i predvidivo poslovno i investicijsko okruženje u Republici Srpskoj”.

U pismu se dalje poziva poslovna zajednica u Bosni (i šire) da bude svjesna i da se pridržava postojećih zakonskih propisa prilikom planiranja ili poduzimanja investicija i drugih poslovnih aktivnosti u BiH, posebno u RS-u.

“To znači…izbjegavanje investicija ili bilo kakvih pravnih transakcija koje uključuju državnu imovinu, posebno u RS-u. Oprez štiti vaš najbolji interes i najbolja je garancija…profitabilnih ulaganja u Republiku Srpsku”, nastavlja Schmidt.

Martens tvrdi da je tijekom posljednje posjete Bosni i Hercegovini razgovarao s nizom osoba koji su upućeni u problematiku.

Rečeno mu je da dok se ne riješi pitanje državne imovine OHR će ostati otvoren u BiH, te ako postoji politička volja to se može riješiti pravnim putem.

“U Daytonu nema odredbe o raspodjeli državne imovine, iako Dodik i njegovi savjetnici tvrde da je tada sve bilo riješeno. U idealnom slučaju bilo bi dobro da svi investitori kažu: Nećemo uložiti ni peni u RS dok se ovo ne riješi”, rekao mu je jedan od sugovornika.

Kao primjeri za potencijalno rizična ulaganja navedene su autoceste, elektrane ili aerodromi Tuzla (ne u RS) i Banja Luka. Svaki investitor koji razmišlja da uloži novac na te aerodrome treba biti svjestan opasnosti da se taj novac izgubi, rekao je jedan sugovornik.

Upitan postoji li na bošnjačkoj strani dovoljno razumijevanja da RS mora dobiti pošten dio svoje državne imovine, jedan sugovornik mu je odgovorio: “Ne uvijek. I definitivno imamo mnogo primjera u Federaciji koji gledaju na imovinu koja im ne pripada”.

Također Martens tvrdi da su mu sugovornici kazali da ne treba isključiti nametanje nove odluke od Schmidta, ukoliko parlament ne učini ništa nakon što stručno povjerenstvo koje je organizirao OHR završi izvještaj do rujna.

“Ali, da bi se to dogodilo, svi partneri moraju dati podršku: ambasade, Svjetska banka, MMF, druge financijske institucije. To ne može učiniti sam OHR”, rekao mu je jedan od sugovornika.

Po riječima jednog od sugovornika Martensa investitori počinju shvaćati ozbiljnost situacije, te da ignoriranje moglo našteti njihovim interesima.

“Milorad Dodik prodaje državnu imovinu. Registrirao je već veliki dio prodao. Sada kada je na stolu pitanje državne imovine, to mu postaje teško. Investitori možda postavljaju pitanja u vezi s imovinom: Jeste li sigurni da je vaša? Mogu li ovdje graditi?”, tvrdnje njegovi sugovornici.

Oni smatraju da nema ništa loše u tome da entiteti ili lokalne zajednice koriste državnu imovinu.

“Ali moramo imati zakon na državnom nivou koji raspoređuje imovinu na prihvatljiv i održiv način za sve”, smatraju oni.

S druge strane Martens smatra da se priprema određeni skup poteza.

“Treba li Dodik treba nastaviti sa svojim prijetnjama odcjepljenjem, možda međunarodna zajednica ima neka iznenađenja za njega na lageru, posebno u vezi s njegovom ili određenim imanjima/računima njegovih rođaka izvan BiH. Nisam siguran je li dobra ideja da OHR djeluje kao strašilo potencijalnih investitora u BiH, ali izgleda da je takva situacija”, zaključuje Martens.

hms.ba / Hrvatsko nebo