Većina Srbijanaca radije bi da se Srbija pridruži BRICS-u nego EU-u!
Vrijeme:2 min, 54 sec
Ako bi morali birati između ulaska u savez BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) ili u Europsku uniju, u Srbiji bi za BRICS glasovalo 42,2 posto, dok bi za EU bilo 35 posto; za ulazak u BRICS sigurno bi – po odgovorima na drukčije postavljeno pitanje – glasovao svaki drugi građanin Srbije – 51 posto ispitanih, za EU bi bilo 28 posto ispitanih, dok bi za ulazak u NATO glasalo 10 posto. To je pokazalo istraživanje Novog trećeg puta predstavljeno u ponedjeljak u Beogradu, izvijestio je Glas Amerike (VoA).
Istraživanje je provedeno na razini cijele Srbije bez Kosova od 2. do 8. lipnja na reprezentativnom uzorku od 1.705 ispitanika.
Na pitanje tko je najvažniji ekonomski partner Srbije, 69,9 posto odgovorilo je da je to EU, njih 18,6 posto misli da je to Kina, 11 posto reklo je Rusija, dok se SAD pojavljuju s 0,5 posto.
Što kažu službeni podatci o udjelima EU-a i ostalih u ulaganjima, izvozu i uvozu u Srbiju?
Službeni podatci govore da je EU tradicionalno ključni trgovinski partner Srbije te da tvori više od 60% ukupne robne razmjene Srbije. Vrijednost srbijanskog izvoza u EU gotovo se učetverostručila od g. 2009. do g. 2021. – porasla je s 3,2 milijarde eura na više od 11 milijarda eura.
Strana izravna ulaganja koja dolaze iz EU-a imala su u Srbiji udjel od 68% ukupnih stranih izravnih ulaganja jedanaest godina, od 2010. do 2020. Taj udjel nastavio se i u g. 2020. U apsolutnim iznosima, takva ulaganja iz zemalja EU dostigla su u tom razdoblju 17,5 milijardi eura.
S time u svezi, potrebno je iznijeti neke službene statističke podatke o stvarnoj robnoj razmjeni Srbije s inozemstvom i udjelima u njemu članica EU-a i drugih država.
Prva tablica zorno prikazuje kako je i izvoz iz Srbije u EU neusporedivo za tu zemlju važniji od izvoza u Rusiju, Kinu i druge zemlje.
Druga tablica, koja prikazuje uvoz u Srbiju, pokazuje kako su države EU-a neusporedivo važnije za tu zemlju i po uvezenim robama od svih ostalih.
Kako su državljani Srbije odgovorili na ostala pitanja?
Po spomenutoj anketi, Rusiju kao glavnog političkog partnera Srbije vidi gotovo svaki drugi ispitanik – 48,3 posto, dok je na drugom mjestu EU s 29,4 posto, a slijedi Kina sa 17,5 posto, čiji je rejting znatno opao u odnosu na prijašnja istraživanja.
Na pitanje koje je od ove godine uvedeno u istraživanje – vide li da će američki dolar prestati biti dominantna svjetska valuta godine 2030. – 61,4 posto ispitanih odgovorilo je pozitivno, dok dolar kao dominatnu svjetsku valutu do g. 2030. vidi 25,9 posto njih.
Na pitanje o privođenju kraju rata u Ukrajini, 44,7 posto smatra da će završna raspodjela teritorija između Rusije i Ukrajine biti identična ili slična trenutnom stanju kontroliranja teritorija na terenu, 28,6 posto vidi završetak sukoba kroz pobjedu Rusije u smislu zauzimanja cjelokupnog teritorija Ukrajine, dok 7,5 posto anketiranih smatra da će Ukrajina vratiti sve okupirane teritorije.
Protiv uvođenja sankcija Rusiji 70 posto ispitanih, a Trumpa bi za predsjednika SAD-a biralo 71 posto Srbijanaca
Kada je riječ o odnosu Srbije prema tom ratu, protiv uvođenja sankcija Rusiji gotovo je 70 posto ispitanika, dok 15 posto smatra da se treba u cijelosti uskladiti s politikom EU-a.
Upitani za koga bi glasovali kada bi mogli da glasovati o kandidatima za predsjednika SAD-a, čak 71 osto glasovalo bi za Donalda Trumpa, a 11 posto Joea Bidena.
Glas Amerike/Hrvatsko nebo
