Čija je Bosna i Hercegovina?

Pod tim naslovom objavio je 12. srpnja u njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung (F.A.Z.) svoj komentar Michael Martens, publicist i vrlo dobar poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi. Tema je: Republika Srpska i pitanje čija je državna imovina. Uredništvo je izdvojilo u podnaslov ovu poruku iz komentara: „Čelnik RS-a Milorad Dodik tvrdi da bosanska država kao cjelina nema imovinu. Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao bi ponovno intervenirati dekretom.“ Prenosimo komentar u prijevodu na hrvatski.

Zgrada je desetljećima propadala, ali i dalje se naslućuje njezina nekadašnja grandezza: sarajevska vojarna Jajce velebna je građevina iz habsburškog doba i više od jednog stoljeća uzdiže se iznad bosanskohercegovačke prijestolnice. U vrijeme monarhije kompleks je nosio ime po princu Eugenu, što baš i ne svjedoči o tankoćutnosti habsburških okupatora, jer nitko nije temeljitije razorio osmansko Sarajevo od ubilačkih trupa princa Savojskog kada su nakratko osvojile grad godine 1697.

Proteklih desetljeća često su se nalazili potencijalni kupci za ruševnu zgradu na najboljoj lokaciji. Prije desetak godina sarajevski mediji su pisali o arapskom milijarderu koji je želio tamo izgraditi luksuzni hotel. No zatim se ponovo govorilo da bi u kompleksu, koji je od 2009. nacionalni spomenik, trebao biti smješten muzej, gradska knjižnica ili centar za kulturu. Međutim, od toga nije bilo ništa. To također ima veze s nerazjašnjenom vlasničkom strukturom. Ponekad se izvještava da bivša vojarna pripada Ministarstvu obrane. Zatim se opet čuje da je bosanska Federacija preuzela lokaciju ili da je odgovoran grad Sarajevo. Jedino što udara u oči jest da nekretnina na top lokaciji, koje bi se grčevito domogli investitori u drugim gradovima, propada.

Vojarna Jajce nije usamljen slučaj. U Bosni i Hercegovini desetljećima se vodi spor o državnom vlasništvu. Riječ je doslovce o pitanju čija je Bosna – i kakva je Bosna država. Prema mirovnom sporazumu iz 1995. sklopljenom u američkoj zračnoj bazi u Daytonu, Bosna i Hercegovina se od kraja rata sastoji od dva tzv. entiteta približno jednake veličine. U jednom od tih entiteta, koji se zove Federacija, Bošnjaci i Hrvati su većina. U drugom entitetu, Republici Srpskoj ili skraćeno RS, dominiraju Srbi. Prema riječima predsjednika RS-a Milorada Dodika, Bosna kao država nema nikakvih posjeda. Sve je na entitetima, tvrdi. Dodik Bosnu prikazuje kao konfederaciju država u koju su ušle federacija i republika srpska i u koju su unijele svaka svoju imovinu. Namjera iza toga je očigledna: da je BiH zapravo konfederacija država, i njezine komponente bi mogle opet izaći iz nje, odnosno Republika Srpska bi se mogla proglasiti samostalnom ili pripojiti Srbiji, što Dodik godinama najavljuje.

Dodik ne priznaje Schmidta

Ali država koja je ispregovarana u Daytonu uz američko posredovanje očito nije konfederacija, što potvrđuje i bh. ustavni pravnik Kasim Trnka: „U Daytonskom sporazumu nigdje ne stoji da su federacija i republika Srpska države. Uvijek se govori o entitetima. Država je Bosna i Hercegovina.“ Ustavni sud BiH više puta je potvrdio: šume, rijeke, jezera, planine, vojna imanja, magistralne ceste, željezničke pruge, ali i uski bosanski izlaz na more, koji se proteže oko grada Neuma kao klin kroz hrvatsku Dalmaciju pripada bosanskoj državi – a ne dvama entitetima koji je čine. Međutim, država može dodijeliti pravo korištenja entitetima, gradovima ili općinama.

No, Dodik ne želi ni čuti o nadležnosti BiH. Po Banjoj Luci, sve što je na teritoriju Republike Srpske njeno je vlasništvo. „To je pogrešno tumačenje“, kaže Trnka, bivši ustavni sudac i bosanskohercegovački ministar pravosuđa. On smatra da Nijemac Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, mora djelovati. Na osnovi svojih punomoći, takozvanih bonskih ovlasti, političar CSU-a mogao dekretom donositi odluke koje imaju snagu zakona, što je već nekoliko puta učinio. „Zapravo, pitanje državnog vlasništva trebalo bi zakonski regulirati u državnom parlamentu“, kaže Trnka. No budući da su stajališta dijametralno oprečna i da Republika Srpska kategorički odbija razgovore o podjeli državne imovine, na kraju će morati intervenirati visoki predstavnik.

Naime, Schmidt bi dekretom mogao definirati bosanskohercegovačku državnu imovinu i odrediti tko njome može raspolagati. U travnju 2022. iskoristio je svoje ovlasti da stavi izvan snage zakon donesen u Republici Srpskoj koji je predviđao preuzimanje državne imovine. Kao razlog naveo je da taj zakon krši Daytonski mirovni sporazum. Bio je to već treći zakon te vrste kojim je Republika Srpska htjela prisvojiti državnu imovinu. Schmidt je nedavno izdao još jedan ukaz kojim je stavio van snage zakon kojim je Dodik namjeravao ukinuti nadležnost Ustavnog suda nad Republikom Srpskom.

Međutim, Dodik, koji je blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ne priznaje visokog predstavnika i više je puta rekao da će ignorirati njegove odluke. Bosanskohercegovačka državna imovina stoga je još uvijek sustavno upisana kao imovina RS-a u zemljišnim knjigama Republike Srpske. „To je protuustavno“, upozorava Trnka i traži da Schmidtov dekret mora biti popraćen međunarodnim pritiskom na Dodika. „Sankcije koje su Dodiku uveli Amerikanci i Englezi do sada nemaju efekta. Međunarodna zajednica bi mogla učiniti puno više, posebice EU.“

Ali što točno? Trnka kao primjere navodi zabrane putovanja čelnicima RS-a i zamrzavanje imovine, dakle sankcije Zapada kakve su uvedene Rusiji i Bjelorusiji. Uostalom, podjela državne imovine nije beznačajno. To je prije svega političko pitanje. Pitanje državnog suvereniteta. Izjavama da Bosna nema državno vlasništvo, Dodik zapravo negira Bosnu kao državu.”

Schmidt je pozvao bosanskohercegovački parlament da donese zakone o pitanju državnog vlasništva. Istodobno je dao sazvati povjerenstvo koje će do jeseni izraditi prijedloge rješenja. Završno izvješće s preporukama i ocjenama stručnjaka trebalo bi biti predstavljeno parlamentu prije kraja ove godine. Nakon toga, kako se saznaje u Sarajevu, Schmidtovo postupanje ovisit će o reakciji uključenih. Moguće je da će zakon donijeti dekretom ako ga ne donese parlament.

Ali što onda? Dodik više puta jasno daje do znanja da ga ne zanimaju odluke „njemačkog turista u Sarajevu“, kako on naziva Schmidta – i da visoki predstavnik nema interventnu postrojbu kojom bi osigurao provedbu svojih dekreta. Pa čemu onda dekret ako ga se u Republici Srpskoj ignorira? Schmidt je također nedavno dekretom donio amandman na zakon po kojemu je nepoštivanje njegovih dekreta kazneno djelo. Dužnosnicima koji ignoriraju Schmidtove uredbe prijeti kazna zatvora u trajanju do pet godina. „Službenici Ureda za katastar koji namjerno krivo uknjiže podatke o državnoj imovini kršeći dekret visokog predstavnika prema novom amandmanu mogu biti procesuirani godinama kasnije, kada Dodik više ne bude na vlasti. Hoće li preuzeti taj rizik?”, pita se stručnjak za to pitanje.

Iz Ureda visokog predstavnika zasad upozoravaju investitore da se ne upuštaju u poslove s neraščišćenim vlasničkim odnosima u BiH. U pismu koje je dostupno F.A.Z.-u, Schmidt je već u travnju 2022. obavijestio bosanskohercegovačke udruge poslodavaca, Udrugu banaka, gospodarske komore i druge organizacije: Osobito tvrtke u Republici Srpskoj moraju pomno ispitati rizike i trebaju izbjegavati ulaganja koja uključuju državnu imovinu. Schmidt je pozvao na „potreban oprez“ i zadržao pravo na interveniranje. „Idealno bi bilo da svi investitori kažu da neće uložiti ni centa u Republiku Srbiju dok se to pitanje ne riješi“, kaže jedan sugovornik upoznat s pitanjem. Zapravo Schmidt teži podršci Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih međunarodnih financijskih institucija kako bi se tvrtkama pokazalo da svatko tko realizira ulaganja u Republiku Srpsku koja se odnose na državnu imovinu, vjerojatno riskira gubitak uloženog kapitala. Pitanja bi se mogla postaviti i oko nastavka izgradnje autoceste kroz BiH, koja bi jednog dana trebala povezati Budimpeštu s hercegovačkim glavnim gradom Mostarom i hrvatskom obalom.

Suodgovornost Zapada

„Ulagatelji počinju shvaćati da možda postoje pitanja koja bi trebali razmotriti. Dodiku će biti teže nastaviti po svome i prepisivati državno vlasništvo na Republiku Srpsku“, saznaje se iz Sarajeva. Tamo se pretpostavlja da Dodik polaže pravo na državnu imovinu među ostalim i jer je kani iskoristiti kao osiguranje za nove kredite o kojima ovisi njegov prezaduženi entitet. No vjerovnici moraju biti svjesni da ti instrumenti osiguranja možda ne bi bili valjani jer nisu vlasništvo korisnika kredita“, upozoravaju stručnjaci u Sarajevu.

Međutim, sam Zapad je pridonio učvršćivanju linija u sukobu postavljajući rješenje spora kao preduvjet za članstvo zemlje u NATO-u. Primjerice, tadašnja američka državna tajnica Hillary Clinton javno je pozvala bosanskohercegovačke političare da nađu rješenja za pitanje vojne imovine jer u suprotnom BiH neće moći napredovati na svom putu prema NATO-u. Bosansko-srpskim političarima poput Dodika, koji se strogo protive pristupu Bosne i Hercegovine Savezu, to je olakšalo posao: od tada im je neriješeni prijepor o državnom vlasništvu dodatna sigurnost protiv članstva Bosne u NATO-u. Mogu li dekreti visokog predstavnika išta promijeniti, ostaje upitno.

Naslovna fotografija: Zapuštena vojarna Jajce u Sarajevu

Povezano:

Zdravko Gavran: Pod čijom je stvarnom vlašću i odgovornošću Bosna i Hercegovina?

F. A. Z./Hrvatsko nebo