Financiraju li zapadne tvrtke još uvijek Putinov rat?

Vrijeme:4 min, 20 sec

 

Američke i njemačke tvrtke bile su najveći strani porezni obveznici u Rusiji tijekom prve godine ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, tvrdi jedan ekonomski institut iz Kijeva. No što njihove brojke doista znače? Najveći strani porezni obveznici u Rusiji dolaze iz SAD-a i Njemačke. Upravo američke i njemačke tvrtke još uvijek neizravno financiraju rusku državu, unatoč ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. To je temeljna poruka studije Kiew School of Economics. Prema podacima ukrajinskih ekonomista, više od dvije trećine njemačkih tvrtki koje su prije rata bile aktivne u Rusiji još uvijek je tamo zastupljeno – ukupno 262.

U svojoj analizi objavljenoj pod naslovom “The Business of Staying” ekonomisti pozivaju zapadne kompanije da što prije napuste Rusiju, a smatraju i da bi “države trebale uvesti mjere odvraćanja kao što su novčane kazne, ograničenja pristupa ugovorima i isključenje iz javnih nabava”.

Cvjeta posao s duhanom, robom široke potrošnje i automobilima

Riječ je prvenstveno o cigaretama, robi široke potrošnje poput hrane, higijenskih potrepština ili drugih svakodnevnih proizvoda te automobilima s kojima su strane kompanije ostvarile najveću prodaju u Rusiji u 2022. godini.

Gledajući popis kompanija aktivnih u Rusiji pojavljuju se poznata imena kao što su Philip Morris, Japan Tobacco, Pepsi, Danone, Mars, Procter & Gamble i njemački koncern Metro. Osim Metroa, na listi deset stranih kompanija s najvećim prometom i velikim poreznim obveznicima nema nijedne druge njemačke tvrtke.

Trgovina Metro u Vladikavkazu
Njemački maloprodajni koncern Metro je još uvijek aktivan u Rusiji – “sve u skladu sa sankcijama”

Kineski penjači na ljestvici su upečatljivi: proizvođači automobila Chery, Haier, Geely i Haval bili su među deset stranih kompanija s najvećim porastom prodaje u 2022. godini.

Prema studiji, strane su tvrtke u Rusiji 2022. ostvarile prodaju od 214 milijardi dolara i dobit od 14 milijardi dolara. Prema izračunima autora studije, one su ruskim poreznim vlastima platile 3,5 milijardi dolara na ime poreza na dobit. Čineći to, one su „doprinijele financiranju ratnih napora Kremlja”, pišu autori.

Samo su poduzeća sa sjedištem u EU-u ostvarila promet od 75 milijardi dolara u 2022. i platila 594 milijuna dolara poreza na dobit.

Dvije trećine svih poreza na dobit tvrtki iz EU-a koje su bile aktivne u Rusiji 2022. odnosile su se na njemačke tvrtke. Njihov promet u prošloj godini iznosio je 23 milijarde dolara, a u Rusiji su platile 402 milijuna dolara poreza na dobit.

Kijevski ekonomisti temelje svoje izračune na podacima tvrtki i informacijama iz službenih ruskih izvora.

Međutim, studija priznaje da se u slučaju svih ispitanih aktivnosti radi o legalnim poslovima na koje sankcije ne utječu. Tako argumentiraju i zapadne tvrtke. Naše poslovanje s Rusijom „u potpunosti ispunjava zahtjeve sankcija EU-a”, navodi se u jednom priopćenju njemačkog maloprodajnog diva Metro.

Realne brojke tek 2023.

Michael Harms, generalni direktor Odbora za Istok udruženja njemačke privrede rekao je za DW da su mnoge njemačke tvrtke u međuvremenu napustile rusko tržište ili su u procesu povlačenja. To posebno pogađa velike firme s visokim prihodima. Dva proizvođača automobila, Volkswagen i Mercedes Benz, u međuvremenu su prodali svoj ruski posao.

„Ali za povlačenje s nekog tržišta je potrebno vrijeme i izdržljivost. Njemačko-ruski gospodarski odnosi već su se dramatično promijenili. Godine 2022. njemački se izvoz u Rusiju gotovo prepolovio. Uvoz iz Rusije čak je pao za 90 posto od početka 2023. Ti se podaci, naravno, još ne vide u statistici za 2022.”, napominje Harms.

Prihodi Rusije vjerojatno će biti još veći

Ove 3,5 milijarde dolara koje su strane kompanije ulile u blagajnu Vladimira Putina na ime poreza, međutim, nisu sve. Autori studije ističu da ruska država ima koristi i od poreza na dohodak koji se plaća zaposlenicima stranih kompanija, ali i drugih prihoda poput poreza na dodanu vrijednost. „Ovo je samo vrh ledenog brijega i vjerojatno značajno podcjenjivanje ukupnih poreznih izdataka”, pišu ukrajinski autori studije.

Proizvodnja nafte u Rusiji
Prodaja ruskih energenata i dalje ide, ali po znatno nižim cijenama nego ranije

Koliko su važne porezne milijarde?

„Mnogi zapadni komentatori pretpostavljaju da Putin zarađuje milijarde u vanjskoj trgovini kako bi financirao invaziju, zahvaljujući visokim cijenama robe, slabim zapadnim sankcijama i izbjegavanju sankcija”, navodi Jeffrey Sonnenfeld, ekonomist na američkom sveučilištu Yale, u članku za Time Magazin 30. lipnja.

Međutim, zbog ograničenja cijena nafte od strane međunarodne zajednice, prihod je u velikom padu. Zarada od izvoza nafte maksimalno može pokriti troškove proizvodnje – ako ih uopće pokriva, piše Sonnenfeld. „Cijene energenata poput nafte i prirodnog plina niže su danas nego prije invazije, jednako kao i pšenica, drvo, metali i gotovo svaka roba koju Rusija proizvodi.”

Često se previđa da Putin svoju invaziju na Ukrajinu ne financira samo „izvozom sirovina u susjedne zemlje ili izbjegavanjem sankcija, nego i kanibaliziranjem ruskoga gospodarstva”, naglašava Sonnenfeld. On ukazuje na procjene analitičara da rat u Ukrajini košta Kremlj oko milijardu dolara dnevno.

Kao autoritarni diktator koji ima pristup više od 70 posto ruskog gospodarstva, Putin zapravo nikada neće ostati bez novca, tvrdi Sonnenfeld u članku za Time koji je napisao u koautorstvu sa svojim kolegom s Yalea Stevenom Tianom. Putin uvijek može „naći novac ispod kauča ( ) ili iznuditi novac za sendvič od druge djece (tj. oligarha) za vrijeme velikog odmora u školi”, pišu američki ekonomisti s Yalea o Putinovim financijskim mogućnostima.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo