AfD nije usamljen slučaj – pomak udesno u EU-u

Vrijeme:4 min, 16 sec

 

U Njemačkoj se raspravlja o jačanju desno-populističkog AfD-a. Ali skretanje udesno je sve češće u EU-u, što se vidi na primjerima Francuske, Italije, Mađarske, Slovačke, Švedske, Finske, Grčke i Španjolske.

Španjolska je bila nešto kao posljednja utvrda ljevice u Europskoj uniji, ali je i ona pala prije točno mjesec dana. Na lokalnim i regionalnim izborima u toj zemlji vladajući lijevi savez predsjednika Pedra Sancheza osvojio je samo 28 posto glasova, jedan posto manje nego ranije. Premijer je potom za 23. srpnja raspisao prijevremene savezne parlamentarne izbore.

Pobjednik lokalnih izbora je konzervativna narodna stranka PP s 31 posto osvojenih glasova i svojom novom nadom: Isabel Dias Ayuso iz Madrida. Ona u svojim neobičnim nastupima ismijava feminizam, ravnopravnost spolova, zaštitu manjina, prava trans osoba i zaštitu klime.

A desničarska ekstremistička stranka Vox s osvojenih sedam posto glasova (za četiri posto više nego ranije), vjerojatno će sudjelovati u vlasti u mnogim općinama i autonomnim regijama. Nije slučajno što je među prvima koji im je čestitao bio Viktor Orban. On je izrazio oduševljenje time što „desničarska rekonkvista“ napreduje u Španjolskoj.

Viktor Orban u Bruxellesu
Duh desnice u Europi: mađarski premijer Viktor Orban

Mađarska: Orban kao „uzor“ za čitav EU

Mađarski premijer je uzor za one koji Europsku uniju pomiču u desno. U travnju prošle godine osvojio je četvrti uzastopni mandat, iako je oporba na izbore izašla jedinstveno i računala je na smjenu vlasti.

Viktor Orban i njegova desničarska nacionalistička stranka Fidesz su 2014. proklamirali „neliberalnu demokraciju” po ruskom modelu. Ksenofobni tonovi već godinama su sastavni dio programa njegove vlade. Svoje odbijanje da primi izbjeglice Orban je opravdavao rekavši da Mađari „ne žele postati miješana rasa” i da multikulturalne zapadnoeuropske zemlje „više nisu nacije”.

Francuska: Le Pen je diskretnija

Odmah poslije Orbanove izborne pobjede prije godinu dana Marine Le Pen žurno je uputila čestitke Budimpešti. Njena krajnje desničarska Nacionalna fronta je na parlamentarnim izborima prije godinu dana uspjela svoj broj zastupničkih mjesta u parlamentu povećati čak 14 puta! Prethodno je 2017. osvojila samo osam mjesta.

Le Pen je neumorna, sve više nastupa državnički, i tako nastavlja sa svojim dugoročnim projektom – ulaskom u Elizejsku palaču.

Sljedeći korak prema tom cilju bila bi pobjeda na europskim izborima 2024. na kojima je posljednja dva puta osvajala oko 24 posto glasova. Taj cilj više ne djeluje nedostižno, jer već deset godina sve više Francuza glasa za krajnju desnicu.

Italija: Meloni i Mussolini

Giorgia Meloni nije morala tako dugo čekati. Njena desničarsko-ekstremistička i u fašizmu ukorijenjena stranka Braća Italije pojavila se gotovo niotkuda i nakon osvojenih 26 posto na parlamentarnim izborima u rujnu 2022. Meloni je postala prva žena na čelu talijanske vlade.

Na grbu njene stranke su zeleni, bijeli i crveni plamen. Za talijansku desnicu to je simbol vječnog plamena na Mussolinijevom grobu.

I uopće, taj Mussolini – on je „kompleksna ličnost koja se mora promatrati u kontekstu”, kaže Meloni, žena koja je svoju političku karijeru započela u neofašističkoj omladinskoj organizaciji.

Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu, 8. lipnja 2023.
Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu, 8. lipnja 2023.

Švedska: populisti, druga najjača snaga

Jimmie Akesson, čelnik desničarskih i populističkih Švedskih demokrata, najprije se dugo bavio politikom da bi tek kasnije skrenuo udesno. U mlađim godinama smatran je umjerenim političarem.

On danas, u stilu Donalda Trumpa, želi Švedsku „ponovo učiniti velikom”. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima njegova stranka, koju su 1988. osnovali pripadnici desničarske ekstremističke scene, uspjela je postati druga politička snaga po snazi. Osvojila je 20,5 posto glasova.

Za Akessona su muslimani „najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata”.

Finska: „Prvo Finci”

Ti već dugo godina najuspješniji populisti u Skandinaviji odavno imaju i imitatore – na primjer u susjednoj Finskoj. Tamo je Stranka Finaca osvojila 20 posto glasova i ušli u vladu, u koaliciji s još tri stranke. Imaju sedam mjesta u kabinetu, a čelnica stranke Riikka Purra je ministrica financija.

Ta žena koja je nekada glasala za Zelene, sada želi vratiti Finsku „na pravi put”. S „promjenom paradigme” po pitanju migranata, kvota izbjeglica trebalo bi biti smanjena na 500.

Marian Kotleba
Marian Kotleba je proglašen krivim za nacističku propagandu

Slovačka: neonacisti u parlamentu

Pritom je Riikka Purra pravo nevinašce u usporedbi s Marianom Kotlebom. Taj čelnik neofašističke L’SNS spada među najradikalnije neonaciste u Slovačkoj. To je čovjek koji voli da ga njegove pristaše nazivaju „firerom” i potiče atmosferu protiv Roma, Židova i homoseksualaca. Osuđen je 2022. na uvjetnu kaznu zbog „promoviranja ideologije koja ugrožava demokraciju” i morao se odreći mandata u nacionalnom parlamentu.

Međutim, to u prošlosti nije utjecalo na uspjeh njegove stranke, koja je na parlamentarnim izborima 2020. s osam posto osvojenih glasova dobila 17 mandata. Na predstojećim izvanrednim izborima 30. rujna neonacistička stranka računa na još više glasova.

Grčka: veliki pomak udesno

U Grčkoj je na parlamentarnim izborima prošle nedjelje pobijedio konzervativni premijer Kiryakios Mitsotakis. Taj bi se rezultat mogao opisati ovako: Grčka skreće udesno.

Desničarska populistička stranka Grčko rješenje, ultranacionalistički i ultrareligiozni Niki (Pobjeda) i Spartanci, kao nasljednici neonacističke stranke Zlatna zora, koja je 2020. zabranjena – su s ukupno skoro 13 posto glasova ušli u grčki parlament.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo