Jozo Pavković/Politički put Sarajeva do Bruxellesa približava se i gradnjom brzih cesta kroz BiH do Hrvatske
Iako su oči uprte u međunarodni koridor Vc, dobro je što su dvije vlade prepoznale značaj izgradnje niza brzih cesta koje će značajno unaprijediti promet kroz BiH, ali i skratiti putovanje do Hrvatske iz mnogih njezinih dijelova
Snažnije i brže političko i infrastrukturno povezivanju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo je proteklog tjedna naglasak zajedničke sjednice dviju državnih vlada. Realizira li se taj zajednički dogovor izgradnje novih cesta između RH i BiH, uključujući mostove, željezničko povezivanje te izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, bit će to istinski napredak u povezivanju susjednih zemalja. Jedan od tih projekata je i rekonstrukcija i izgradnja novih mostova preko rijeke Save na graničnom prijelazu Brčko – Gunja i graničnom prijelazu Orašje – Županja.
Iako su oči uprte u međunarodni koridor Vc, dobro je što su dvije vlade prepoznale značaj izgradnje niza brzih cesta koje će značajno unaprijediti promet kroz BiH, ali i skratiti putovanje do Hrvatske iz mnogih njezinih dijelova. Takav je projekt izgradnje brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice BiH, koja bi, preko Imotskog, izlazila na autocestu u Zagvozdu. Koliki je značaj ove brze ceste za Hercegovinu toliki značaj za središnju Bosnu i Bihaćku krajinu ima projekt izgradnje brze ceste od Jajca, preko Bihaća do granice. Zajednički će se raditi i na projektu rekonstrukcije ceste od Posušja do Aržana, kao i na izgradnji autoceste Glamočani od Banje Luke do granice u Kamenskom.
Konkretnih međudržavnih dogovora o načinu provedbe projekta Južne interkonekcije, odnosno plinovodnog povezivanja Hrvatske i BiH, nije bilo na sjednici u Zagrebu, ali dana je “snažna potpora projektu od strateškog značaja za obje države kojim će se BiH osigurati diversifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom”. Hrvatska je spremna za svoj dio obveza u ovom projektu, ali je problem što u Federaciji BiH još nije usvojen zakon kojim bi se uredilo pitanje izgradnje, ali i upravljanja ovim plinovodom.
Svi ovi moderni infrastrukturni projekti neće ubrzati samo protok ljudi i roba već će ubrzati i politički put BiH prema Europskoj uniji. U tom kontekstu, RH je spremna ustupiti svoja pregovaračka poglavlja. I iskustva. Zato Hrvatska i njezin premijer Andrej Plenković, kao najveći zagovaratelj ulaska BiH u EU, potiču gradnju mostova, cesta, željeznica… Jer i ti su projekti u funkciji približavanja Sarajeva Bruxellesu. Ali i konačnoga izlaska BiH iz “balkanskoga tunela”.
večernji.ba / Hrvatsko nebo