STRATEŠKI PROJEKTI/Za Južnu plinsku interkonekciju postoji 556 milijuna razloga
Vrijeme:3 min, 30 sec
Dosadašnje sustavno zanemarivanje hrvatskih područja u Federaciji BiH može se najbolje vidjeti po odnosu vlasti prema rudnicima u većinski bošnjačkom dijelu ovoga entiteta
851 milijun
– Na sastanku s ravnateljem Federalne porezne uprave utvrdili smo da je od 2020. godine do danas povećan dug rudnika za 52 milijuna maraka. Od posljednjih zaključaka povećan je za tri milijuna, što znači da ljudi izigravaju svoje zakonske obveze – rekao je premijer. Vlada je zbog toga najavila da će u predstojećem razdoblju donijeti zakon koji će regulirati pitanje obveza poreznih dužnika u Federaciji BiH. Iako valja očekivati snažne otpore tome, a postoje i utemeljene sumnje da se takvo što neće realizirati. Pa ipak, kada se zbroje dugovanja Poreznoj upravi Federacije BiH, neusporediva s bilo kojim drugim kompanijama su dugovanja javnih poduzeća Rudnici odnosno Željeznice Federacije BiH, koje su jedna od najvećih kompanija preko koje također bošnjačka politika vodi “socijalnu politiku” uhljebljivanja velikog broja ljudi. Samo za poreze, dakle doprinose za mirovinsko, zdravstveno, za zapošljavanje, sedam rudnika duguje 556 milijuna maraka. Rekorder je Rudnik mrkog ugljena Kreka sa 159 milijuna maraka, slijedi Zenica – koja je dužna 148 milijuna maraka po evidenciji Porezne uprave Federacije FBiH. Rudnik Breza ima 30-ak milijuna maraka manje dugovanja te je dužan 113 milijuna. Slijedi još jedan rudnik iz koncerna Elektroprivrede BiH, u Kaknju, s dugovanjima od 84 milijuna maraka, a iza je Abid Lolić, koji ima akumulirana 43 milijuna maraka. Banovići i Đurđevik sa 6,5 odnosno 2,5 milijuna maraka gotovo su zanemarivi u odnosu na “konkurenciju”. Ispred svih su ipak još uvijek Željeznice FBiH, koje duguju Federaciji BiH 176 milijuna, a komunalno poduzeće GRAS iz Sarajeva 119. Kada se zbroji ovih deset kompanija, dođe se do 851 milijun maraka duga. Ni jedno od tih poduzeća kojima je vlasnik “država” odnosno Federacija BiH nije ugašeno za razliku od sudbine koja je svojedobno zadesila Aluminij iz Mostara. Koji se pak ponovno pokrenuo s nule te najavio najambicioznije planove. A to je nakon ljevaonice, tvornice anoda, i pokretanje elektrolize. A čija realizacija isključivo i jedino ovisi o povoljnoj cijeni električne energije. A što je, po sadašnjim cijenama na tržištu, čak i nešto stabiliziranim, nemoguće zamisliti.
Presudni uvjet
hms.ba / Hrvatsko nebo
