Vučić ne želi u Bruxellesu razgovarati s Kurtijem; najavio ‘događanje naroda’ u sjevernom Kosovu za pravoslavni Vidovdan, 28. lipnja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, u nedjelju 18. lipnja da ne će otići na razgovor s predsjednikom vlade Kosova Albinom Kurtijem u Bruxelles, na koji je obojicu pozvao ’ministar vanjskih poslova’ EU-a. „Smatram da je besmislen razgovor s čovjekom koji nije spreman razgovarati“, rekao je Vučić novinarima u Beogradu u svom uobičajeno dugom i opširnom obraćanju. Najavio je nove događaje i svakodnevna obraćanja javnosti te ‘događanje naroda’ u sjevernom Kosovu za 28. lipnja.

Vučić nije posve otklonio mogućnost svoga odlaska u Beograd, rekavši da će tek odlučiti hoće li se ipak „tehnički pojaviti na tom sastanku“, no da razgovarati s Kurtijem ne će. Ni Kurti još nije odlučio hoće li se odazvati pozivu na taj sastanak. Vučić sastanak s Kurtijem uvjetuje prethodnim ispunjavanjem zahtjeva Srbije: povlačenjem novoizabranih albanskih gradonačelnika iz općina Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, povlačenjem kosovske policije sa sjevera Kosova i puštanjem na slobodu Srba uhićenih i okrivljenih da su predvodili nasilne prosvjede 29. svibnja, u kojima je je ozlijeđeno 30-ak pripadnika međunarodnih snaga KFOR i 50-ak prosvjednika.

Predsjednik Srbije dodao je i to da će Srbija unatoč tomu što ju nepravedno okrivljuju „ostati na europskom putu“ dok je on na čelu države. Vučić je razočarana misijom EU-a za vladavinu prava na Kosovu (EULEX), kojoj je ponudio poligrafsko ispitivanje srbijanskih policajaca o uhićenju triju kosovskih specijalaca, za koje vlada u Prištini tvrdi da su 14. lipnja „oteti“ na tlu Kosova, a zatim prebačeni u Srbiju i ondje formalno uhićeni i fotografirani, kako bi se iz Beograda moglo tvrditi da su onamo poslani radi diverzantskih aktivnosti. EULEX se na taj zahtjev iz Beograda oglušio.

KFOR je 16. lipnja priopćio da, na osnovi njemu dostupnih informacija, ostaje nejasno gdje su se nalazili pripadnici kosovske policije u vreme uhićenja ili otmice. SAD, V. Britanija i druge zapadne zemlje pozvale su Beograd da oslobodi uhićene kosovske policajce. No Vučić je taj zahtjev odbio. „Jedino što pratite jest to kako da Srbi budu prognani“, rekao je Vučić obraćajući se vodstvu EULEX-a.

Zatim je najavio da će Srbi na Kosovu u narednom razdoblju, a osobito na pravoslavni Vidovdan (28. lipnja po našem kalendaru) donositi „aktivne odluke“, ne precizirajući na što misli. Samo je rekao da će tamošnji Srbi tada „na miran način poduzimati svoje korake na putu prema slobodi“.

Neke promatrače takve najavljene akcije podsjećaju na “događanje naroda”, kakvo je g. 1989. pokrenuo ili pokušavao pokretati među Srbima u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji Slobodan Milošević, a što su organizirale ili su asistirale obavještajne službe pod njegovom kontrolom te paraobavještajne formacije poznate kao “arkanovci”, “šešeljevci”, “Beli orlovi” i domaći četnici odnosno Srbi koji su inzistirali na tomu da “svi Srbi moraju biti okupljeni u istoj državi”.

Beogradske dnevne novine Blic prenijele su 17. lipnja obavijest do koje su došli, a po kojoj će Srbi s Kosova samostalno krenuti u formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom. Pozivajući se na izvore koji su htjeli ostati anonimni, Blic je naveo da se planira održati „Skupština srpskog naroda na Kosovu“, na kojoj bi bila proglašena Zajednica (srpskih općina) i ustanovljena njezina tijela.

Uspostava takve zajednice za općine u kojima Srbi imaju većinu jedna je od niza obveza za obje strane sadržana u Briselskom sporazumu iz g. 2013. godine, a upravo na njoj inzistira službeni Beograd, pritom izričito ponavljajući da nije spreman izvršiti svoj dio obveza u sklopu „normalizacije odnosa“, koja bi imala dovesti do nekog oblika priznavanja Kosova kao države.

Ustavni sud Kosova ocijenio je g. 2015. da dogovorena načela o Zajednici nisu posve u skladu s duhom Ustava Kosova, no da bi ugradnja odgovarajućih načela u zakonski akt i u statut Zajednice trebala biti u skladu s ustavnim standardima Republike Kosovo.

Odnosi Srbije i srpske manjine u Kosovu s kosovskom vlašću i dalje su vrlo zaoštreni. Iz Beograda ponavljaju da „Kurti želi rat“, tumačeći pojedine poteze kosovske policije kao „zlostavljanje“ srpskih civila s ciljem zastrašivanja i etničkog čišćenja. Međunarodne snage KFOR pod vodstvom NATO-a drže se na terenu nakon sukoba s prosvjednicima vrlo suzdržano, EULEX je gotovo posve pasivan. Zapadne države zaoštrile su retoriku protiv Kurtija, isto čini i kosovsko-albanska opozicija i sama Albanija, a EU uvodi i određene sankcije Kosovu. No sve to vlasti u Beogradu tumače kao faktično puštanje vladi u Prištini odnosno Kurtiju da ojača svoju policijsku kontrolu odnosno „teror“ nad većinskim srpskim općinama na sjeveru s ciljem istiskivanja tamošnjih Srba s tog područja.

Istodobno, protiv Vučića i njegove autokratske vladavine odnosno državnog nasilja nastavljaju se prosvjedi i šire se s Beograda na Niš i neke druge velike gradove; posljednji su u više gradova održani sinoć. U jutrošnjem obraćanju javnosti Vučić prosvjede nije ni spomenuo. No promatrači i poznavatelji stanja tumače zaoštravanje odnosa s Kosovom i kao dio Vučićeve strategije suprotstavljanja sve jačoj unutarnjoj opoziciji. Stvaranjem atmosfere straha i ‘ugroženosti’ Srba na Kosovu i same Srbije on opkušava mobilizirati Srpstvo za obranu od takve “prijetnje” i time neutralizirati plimni val političko-socijalnog nezadovoljstva koji bi i njegovu Srpsku naprednu stranku i njega osobno mogao pomesti s vlasti.

Hrvatsko nebo