Jadranski naftovod povećava i zaradu i važnost Hrvatske kao čvorišta za transport energenata u srednju Europu

Vrijeme:1 min, 58 sec

 

Jadranski naftovod (Janaf) u srijedu je izvijestio da je s poslovnom grupom MOL sklopio ugovore o transportiranju nafte i o njezinu skladištenju nafte za ovu godinu. Sklopio je ugovor o transportiranju 2,9 milijuna tona nafte sustavom Janafa te ugovor o skladištenju 79 tisuća prostornih metara nafte na Terminalu Omišalj i 70 tisuća prostornih metara nafte na Terminalu Sisak.

U priopćenju objavljenom putem Zagrebačke burze navodi se da Janaf potpisao ugovore s trima članicama članice MOL grupe – s naftno-plinskom kompanijom iz Mađarske MOL Hungarian Oil and Gas Plc., inače najvećim suvlasnikom INA-e, s trgovinskom kompanijom iz Mađarske MOLTRADE Mineralimpex Trading Co te, prvi put, sa slovačkom kompanijom Slovanaft a.s., koja je u vlasništvu mađarskog MOL-a.

Potpisivanjem tih ugovora uspješno su završeni višemjesečni pregovori, kojima Janaf jamči sigurnu i neometanu opskrbu rafinerija i tržišta u Mađarskoj i Slovačkoj te potvrđuju vlastitu stratešku važnost za stabilnost u opskrbi energentima ovog dijela Europe, pohvalila se uprava Janafa.

Prethodno su već objavljeni podatci po kojima je Janaf u prvom kvartalu ove godine ostvario ukupne prihode od 35,8 milijuna eura – gotovo 38 posto više negoli u prvom kvartalu lani. U tom razdoblju ostvario je neto dobit od 15,1 milijuna eura, što je 68 posto više nego u istom razdoblju lani.

Sustavom cjevovoda kojima upravlja hrvatska javna (državna) tvrtka Janaf sirova nafta transportira se od luke u Omišlju u samu Hrvatsku (rafinerije Rijeka i Sisak?), Sloveniju, Mađarsku i Srbiju, a dok je bila u funkciji rafinerija u Bosanskom Brodu, transportirala se i onamo.

Osim u transportu nafte, Hrvatska ima u ovom dijelu Europe važnu ulogu i u transportu ukapljenog plina (LNG) od terminala u Omišlju u smjeru srednje Europe, koji je pušten u pogon prije dvije godine. Planira se obavjaju se priprave za udvostručenje sadašnjeg kapaciteta plinovoda od Omišlja sjeverno kroz Hrvatsku, s 2,9 na 6,1 milijarde kubičnih metara godišnje, s izgledima za ugovore o isporukama plina sve do Mađarske i Slovačke te do Slovenije, Austrije i Bavarske. U sklopu tog plana razmatra se i mogućnost da isti sustav mogne s vremenom i po potrebi umjesto prirodnog plina, koji je fosilno gorivo, isporučivati takozvani zeleni vodik, koji nije fosilno gorivo. „Zeleni (’čisti’) vodi“ proizvodi se elektrolizom vode uporabom struje proizvedene iz obnovljive energije (vjetra, sunca, vodene, geotermalne i sl.), a u atmosferu ne ispušta nepoželjne ugljikove spojeve.

 

Hrvatsko nebo

Odgovori