Sjedinjenim Američkim Državama prijeti blokada proračunskih izdataka središnje države
Vrijeme:2 min, 1 sec
Ako Kongres ne uspije povisiti ili suspendirati gornju granicu do koje se središnja država smije zaduživati, ona će do 1. lipnja doći u blokadu zbog nemogućnosti raspolaganja sredstvima za isplaćivanje plaća i svih drugih proračunskih izdataka i obveza, pa tako i onih za vojsku. A da bi Kongres morao hitno reagirati kako bi Sjedinjene Američke Države mogle nastaviti plaćati račune i otplaćivati dugove, upozorio je u ponedjeljak zamjenik američkog ministra financija Wale Adeyemo.
Kongres je dosad više puta podizao gornju, maksimalnu granicu zaduživanja središnje države odnosno državne riznice. Od g. 1960. gornja granica američkog zaduživanja podizana je, produžavana ili preinačivana 78 puta. Svaki put potrebe bi prethodno udarile glavom u postavljeni svod, pa je najčešće on podizan, a dugovi su i dalje rasli. Limit najvećega dopuštenog zaduživanja dosegnuo je posljednju postavljenu granicu, a ona iznosi 31.400 milijarda (31,4 bilijuna) dolara. Riječ je o iznosu koji je 185 puta veći od središnjeg proračuna Europske unije (u što se ne računaju proračuni država članica), odnosno o iznosu za trećinu većem od ukupnoga domaćega proizvoda SAD-a u godini 2022.
Demokratski predsjednik Joe Biden insistira na podizanju gornje granice duga bez ikakvih uvjeta, no republikanci, koji imaju većinu u donjem, zastupničkom domu Kongresa to odbijaju. Ne dođe li do dogovora, to bi značilo da američka središnja vlast odnosno „vlada“ ne će više moći uzajmljivati novac ni otplaćivati dugove, što bi nanijelo težak udarac globalnom poslovnom povjerenju u SAD. Zato je i Adeyemo, u nizu drugih, kako su prenijele agencije, upozorio kongresnike i javnost da bi nemogućnost plaćanja državnih računa nanijela veliku štetu američkoj, ali i svjetskoj ekonomiji u predstojećem razdoblju,.
Osim što bi došlo do blokade plaćanja, Adeyemo je u izjavi za američke medije upozori da bi došlo i do povećanja troškova zaduživanja po svijetu, zbog čega bi se smanjila spremnost ulaganja u imovinu zasnovanu na dolarima.
S druge strane, republikanski predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy istaknuo je da su Kongres i Bijela kuća još uvijek daleko od postizanja dogovora o planu za podizanje granice državnog duga. Republikanci zahtijevaju da se prethodno drastično smanji potrošnja i ponište neke odluke demokratskog predsjednika Joe Bidena, među kojima i njegov program otpisivanja studentskih kredita te porezne olakšice za zelenu energiju, koje iznose blizu vrtoglavih dva bilijuna dolara. Biden pak o ukidanju tih izdataka ne želi ni pregovarati – zato što su oni ključni za ostvarivanje programa njegove vlade i ostvarivanje predizbornih obećanja u ovom mandatu.
Hrvatsko nebo
