Tisuće Argentinaca prijavljuje se za boravak i rad u Hrvatskoj!
Vrijeme:4 min, 3 sec
Tisuće Argentinaca, među kojima i onih hrvatskoga podrijetla, dolazi na privremeni boravak i prijavljuje se za rad u Hrvatskoj. Tu temu obradila je Slobodna Dalmacija u članku od 10. svibnja, pozivajući se na intervju što ga je za argentinski list La Nacion dala savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Buenos Airesu.
Kao što je poznato, Hrvatska je početkom g. 2020. donijela Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje su potaknule na povratak mnoge Hrvate iz Argentine i njihove potomke, ali i druge Argentince da posao, a možda i životnu sreću potraže u dalekoj Hrvatskoj. Teška ekonomsko-socijalna situacija u dalekoj latinoameričkoj zemlji svakako je jedan od pokretača takvih kretanja.
„Argentincima za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza, pa mogu ući kao turisti i ako nađu posao mogu zatražiti ‘privremeni boravak radi rada‘. Može se dogoditi da dobiju posao na šest mjeseci, jer je uobičajeno da potražnja za radnom snagom raste tijekom turističke sezone. Postoji i popis poslova koje treba pokriti tijekom cijele godine. Ako je struka dotične osobe na tom popisu, lako će naći posao jer tvrtke mogu brzo dobiti dozvolu od države“, rekla je Maja Steović, savjetnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu, u intervjuu za La Nacion.
„Hrvatsko tržište rada bilježi deficit radne snage u građevinarstvu, brodogradnji, turizmu i ugostiteljstvu. Radnika nedostaje i u kulturi, zdravstvenom i socijalnom sustavu, u prehrambenoj, prerađivačkoj i metalurškoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Također su potrebni liječnici, nastavnici i farmaceuti. Svi oni mogu brzo dobiti posao, ali moraju znati hrvatski jezik. Engleski vam može biti koristan za svakodnevni život, ali ne i za posao. Kad dobiju posao, radnici se mogu prijaviti za privremeni boravak dok taj posao traje. Stranac u Hrvatskoj mora živjeti i imati stalni boravak osam godina bez prekida kako bi mogao podnijeti zahtjev za državljanstvo. Postupak stjecanja državljanstva nakon dostave cjelokupne dokumentacije može trajati i do godinu i pol. Kad dobiju državljanstvo, mogu bez problema živjeti u Hrvatskoj i tamo raditi“, pojasnila je potrebe, uvjete i procedure diplomatska savjetnica. Ako tko ima hrvatskog prapradjeda, a sljedeće generacije nisu uzele državljanstvo, takav može ne čekajući rok od osam godina boravka, koji je propisan za strance, zatražiti i dobiti hrvatsko državljanstvo.
„Prije smo imali između 200 i 300 zahtjeva godišnje, a od kada su izmjene zakona stupile na snagu, broj je počeo rasti. Prošle godine završili smo s obradom 3000 državljanstava i već imamo listu čekanja za provedbu procesa. Osim izmjena zakona, na porast broja utječe i činjenica da je Hrvatska već deset godina članica Europske unije te da raste i da je vrlo sigurna“, rekla je Maja Steović za La Nacion. Ona navodi i da Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodjeljuje stipendije zainteresiranima za studij jezika. „Program je namijenjen mladima između 18 i 32 godine. Troškovi boravka i tečajevi na priznatim sveučilištima u zemlji su pokriveni. Svake godine sve se više Argentinaca prijavljuje za te stipendije, a kada završe studij, odlučuju ostati. Vidimo i da se kada dobiju vizu za privremeni rad vraćaju u Argentinu, ali da se iduće godine vraćaju raditi tijekom turističke sezone. Poslodavac poziva one koji su radili prethodnu godinu, ako je zadovoljan njihovim učinkom“, objasnila je Steović.
U slučaju putovanja s djecom, uz privremeni boravak, stranci također imaju pristup zdravstvenom osiguranju i javnom obrazovanju. Steović je navela i dva zanimljiva načina migracije u Hrvatsku. Jedan je dobivanje dozvole za ostanak u zemlji kao digitalni nomad, a toj osobi i članovima njegove obitelji odobrava se privremeni boravak na godinu dana i ne može se produžiti. Novi zahtjev može se podnijeti šest mjeseci nakon isteka prethodno odobrenoga. Drugi je način uključivanje u Program „Biram Hrvatsku“, koji ima za cilj povratak Hrvata rasutih diljem svijeta. Ove godine proširen je na sedam novih zemalja, uključujući Argentinu. Povratnici dobivaju subvencije i druge beneficije da odu živjeti u određene dijelove Hrvatske koje treba razvijati, objašnjava savjetnica.
“Zašto sve više Argentinaca bira Hrvatsku? Zato što je to zemlja koja nudi mogućnosti, ima prekrasne krajolike i građani su ljubazni. Ljudi u Hrvatskoj vode miran život, bez velikog luksuza, ali vrlo siguran. Nisam znala što je zatvoreno naselje dok nisam došla ovamo“, rekla je Steović na kraju intervjua Cintiji Perazo za La Nacion.
Slobodna Dalmacija donijela je i izjave i fotografije nekih ljudi iz Argentine koji već borave i rade u Hrvatskoj te je članak zaključila ovim riječima: „Sve zajedno čini se dobrom prilikom i za povratnike iz Argentine, a i za Hrvatsku u cjelini. I zbog punjenja mirovinskih fonda, razvoja ekonomije i depopulariziranih područja. A hoće li ostati ili otići, ovisi o njihovim željama, ali i o uvjetima koji im se nude. Radni migranti idu tamo gdje im je bolje, iz Argentine u Hrvatsku, pa dalje u Španjolsku ili gdje god.“
Naslovna slika (Duje Klarić, Cropix): Argentinaca je u Splitu toliko da su u kafiću u nacionalnim dresovima proslavili titulu svjetskih prvaka u nogometu
Slobodna Dalmacija/Hrvatsko nebo
