Svečano obilježena 32. obljetnica zaustavljanja kolone tenkova agresorske JNA u Pologu

Danas je svečano obilježena 32. obljetnica zaustavljanja kolone tenkova agresorske JNA u Pologu, koje se dogodilo 7. svibnja 1991. Svečani program započeo je okupljanjem sudionika ispred spomen-obilježja žrtvama ratova u Pologu, gdje je odana počast svim poginulim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu i opstojnost Hrvatskog naroda.

Obljetnici su nazočili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, pripadnici vojnih postrojbi te obitelji poginulih hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida i još živi sudionici tadašnjeg zaustavljanja tenkova JNA na izlazu iz Pologa Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina.

U jutarnjim satima 7. svibnja 1991. kolona tenkova i oklopnih vozila nenajavljeno je iz Sjevernog logora u Mostaru krenula prema Širokom Brijegu u cilju pokretanja realizacije tzv. plana „RAM”, koji je za ciljeve imao blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz smjera Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno i nastavljanje borbenih djelovanja cilju presijecanja Dalmacije na tri djela.

Hercegovci kamionima i tijelim prepriječili cestu tenkovskoj koloni JNA

Hercegovci su tada prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaoružanim ljudstvom zaustavili kolonu tzv. “Jugoslavenske narodne armije”, u kojoj je bilo više od stotinu tenkova i oklopnih vozila, koja je krenula iz mostarske vojarne zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.

Dogodilo se je to na izlazu iz mjesta Polog, koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. JNA je tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru”, no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu. Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli. Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA, pukovnikom Milojkom Pantelićem započeli su predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, širokobriješki gvardijan fra Mladen Hrkać i Jure Skoko. Prosvjednicima na barikadi s vremenom se pridruživalo sve više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog i drugih mjesta. Mjesnim čelnicima i fratrima uspjelo je održati disciplinu među prosvjednicima.

Vojno zapovjedništvo JNA iz Beograda više puta naređivalo nasilni prolazak, ali do njega nije došlo

Vojno zapovjedništvo iz Beograda više je puta naređivalo nasilni prolazak kolone. JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. No taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripravile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom ročnici iz raznih republika tadašnje SFRJ.

Došle su bile i desantne postrojbe JNA iz Niša

Desantne postrojbe (“jedinice”) JNA iz Niša i druge posebne postrojbe zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i drugih prosvjednici su počeli polagano odlazili s barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula dalje.

Prekretnica za hrvatski narod

Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak. Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprava jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce (Split, Sinj, Kupres ili Tomislavgrad). Zastoj je pomogao u pripravama za obranu.

Izaslanstvo Hrvatskoga narodnog  sabora na obilježavanju

Obilježavanju obljetnice nazočilo je izaslanstvo HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem, uz predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina.

Danas su se na obilježavanju nazočnima obratili Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg iz g. 1991., i dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH. „Ovo jest poseban trenutak, osobito za sve vas, ili sve nas, koji pamtimo događaje u Pologu. Tenk koji je pored nas, i ovaj spomenik ovdje, svjedoče o povijesnoj dimenziji koju prolazi hrvatski narod kroz stoljeća da bi došao do onoga što nazivamo slobodom, da možemo biti svoji na svome“, istaknuo je Čović.

Čović: Iz Sarajeva su tada čak zazivali Herceg-Bosnu

„Mi smo na ovom mjestu slušali i tada one koji su predstavljali vlast u BiH, došli su iz Sarajeva, čak su zazivali Herceg-Bosnu (…), Herceg-Bosnu koja im se nije svidjela za dvije, tri ili četiri godine poslije toga, i tada smo im aplaudirali ovdje. Danas mi s njima opet želimo graditi BiH u kojoj će hrvatski narod biti do kraja konstitutivan, ustavno jednakopravan, kojeg će predstavljati Hrvati na svim pozicijama koje Ustav predviđa, i kroz Domove naroda i Predsjedništvo“, kazao je Čović.

Vijenci i  svijeće na spomen-obilježje kod župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Pologu

Nakon prigodnim obraćanja, nazočni su pošli do spomen-obilježja svim poginulim braniteljima kod župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Pologu, gdje su položili vijence i upalili svijeće poginulim hrvatskim braniteljima, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Hrvatski narod postao tada svjestan što planiraju kreatori politike stvaranja “Velike Srbije”

Kreatori velikosrpske politike, Slobodan Milošević, Dobrica Ćosić i General-štab Jugoslavenske narodne armije, svjesni svoje vojne nadmoći, posvema su zanemarili važnu činjenicu – kako u zapadnoj Hercegovini živi nacionalno svjestan hrvatski narod, koji je spreman i goloruk stati pred neprijateljske tenkove. Zaustavljanje tenkovske kolone prepriječenim kamionima i nenaoružanim ljudstvom bila je prekretnica koja je pokazala kako se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.

JNA poražena godinu poslije toga upravo na prostorima Hercegovine, u vojnoj operaciji “Lipanjske zore”

Godinu dana poslije tih događaja, JNA je upravo na prostorima Hercegovine, u vojnoj operaciji “Lipanjske zore”, doživjela svoj neslavni kraj, poražena od Hrvatskog vijeća obrane. U roku od samo četiri godine, Hrvatsko vijeće obrane i Policija Herceg-Bosne oslobodili su od velikosrpskih osvajača oslobodili sve prostore u Bosni i Hercegovini koje je obuhvaćao plan “RAM”, čime je trajno dokinut san o Velikoj Srbiji sa zapadnim granicama Karlovac – Virovitica – Karlobag.

Fotografije: Slavko Mišo Bojčić

HMS/Hrvatsko nebo