Ukrajinska kontraofenziva

Bidenova administracija se u tajnosti priprema za mogućnost da će, ako ukrajinska proljetna kontraofenziva podbaci u odnosu na očekivanja, domaći kritičari i vanjski saveznici optužiti Ameriku da je također podbacila. Ukrajinska nastupajuća kontraofenziva bit će pokušaj da se povrati teritorij koju je Rusija zaposjela na istoku i na jugu zemlje, iako iz operativnih razloga nijedan od viših dužnosnika iz Kijeva nije iznosio detalje.

Službeno, tim predsjednika Joea Bidena pruža nepokolebljivu podršku Ukrajini, obavezujući se da će davati naoružanje i ekonomsku pomoć „koliko god bude potrebno“. Ali, ako predstojeća sezona borbi donese ograničene dobitke, službenici administracije povjerljivo iznose strahovanje da će se suočiti s dvoglavim čudovištem – napadima i s ratobornog i s miroljubivog kraja političkog spektra.

Jedna strana zastupat će stav da bi ukrajinsko napredovanje bilo uspješno samo da je administracija dala sve što je Kijev zatražio, odnosno rakete dugog dometa, borbene avione i veću količinu sistema za protuzračnu obranu. Druga strana, zabrinuti su službenici u Bidenovoj administraciji, koji će tvrditi kako ukrajinski neuspjeh pokazuje da Ukrajina ne može u potpunosti potisnuti Rusiju sa svojeg teritorija.

Ovdje u obzir nisu uzete reakcije američkih saveznika, prije svega u Europi, koji bi mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije, mogli vidjeti kao adekvatniju mogućnost ako Kijev ne može dokazati da je pobjeda nadohvat ruke.

Unutar administracije, ističu službenici, čini se sve da proljetna ofenziva Ukrajine bude uspješna.

Optimisti i skeptici

„Blizu smo ispunjenja svih onih zahtjeva za koje je [Ukrajina] navela da su joj potrebni kako bi izvela kontraofenzivu s obzirom da smo povećali količinu naoružanja i opreme isporučene Ukrajini tijekom prethodnih nekoliko mjeseci“, navodi jedan službenik administracije kome je, kao i drugima, garantirana anonimnost kako bi mogli govoriti o ovim osjetljivim unutrašnjim raspravama.

Ali uvjerenje u stratešku ispravnost podrške je jedna stvar. Uvjerenja o taktici su nešto sasvim drugo – a iza kulisa u administraciji vlada zabrinutost povodom toga što bi Ukrajina mogla postići.

Ove zabrinutosti su nedavno dospjele u javnost tokom objavljivanja povjerljivih informacija na društvenim mrežama. Procjena s početka veljače (s oznakom povjerljivo) navodi da će Ukrajina „podbaciti“ u ostvarenju ciljeva svoje kontraofenzive. Novije američke procjene su da bi Ukrajina mogla ostvariti određeni uspjeh na jugu i na istoku, ali da neće biti u stanju ponoviti prošlogodišnje uspjehe.

Prema navodima dvoje službenika administracije koji su upoznati s procjenama, Ukrajina se nada da će prekinuti rusku kopnenu vezu s Krimom, dok su američki službenici skeptični da će se to dogoditi. Ali i dalje postoje nadanja u Pentagonu da će Ukrajina narušiti ruske linije opskrbe u ovom području, čak i ako bude teško postići potpunu pobjedu protiv iznova utvrđenih ruskih trupa.

Štoviše, američki obavještajni podaci nagovještavaju da Ukrajinci jednostavno nemaju sposobnost potisnusti ruske trupe gdje su ove duboko ukopane – a slično uvjerenje učvrstilo se u vezi i s drugim bojištima u Ukrajini, prema navodima službenika. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da SAD nisu naoružale njegove snage na odgovarajući način, i da dok se to ne dogodi, kontraofenziva ne može početi.

Prilagođavanje Kijeva?

Postoji uvjerenje da je Kijev voljan razmotriti prilagođavanje svojih ciljeva, prema navodima američkih službenika, te da bi dostizanje skromnijih ciljeva bilo lakše prikazati kao pobjedu.

Sudeći prema navodima pomoćnika, vođene su i rasprave da se razgovori Ukrajincima prikažu kao pregovori o „primirju“, a ne kao pregovori o miru, što bi ostavilo otvorenim vrata da Ukrajina povrati još neki teritorij u budućnosti. Kijev bi morao dobiti neke poticaje: možda sigurnosne garancije oblikovane po uzoru na sporazum o NATO, ekonomsku pomoć od Europske unije, dodatnu vojnu pomoć koja bi obnovila i osnažila ukrajinske snage i tome slično. Ovi pomoćnici izražavaju nadu da će se Kina ponovo uključiti i da će pritisnuti Putina da također sjedne za pregovarački stol. Ali to bi i dalje vodilo k dilemi što će se dogoditi sljedeće, i koliko će žestoko regirati domaći kritičari.

„Ako se kontraofenziva ne bude odvijala kako bi trebalo, Bidenova administracija može kriviti samu sebe zbog suzdržanosti da osigura određene vrste oružja i pomoći onda kada je to bilo najpotrebnije“, ističe Kurt Volker, specijalni izaslanik za Ukrajinu u Trumpovoj administraciji.

Kontraofenziva koja ne bi ispunila očekivanja također može izazvati preispitivanje među saveznicima u stranim prijestolnicama o tome koliko još mogu potrošiti ako se ispostavi da pobjeda Kijeva djeluje sve nedostižnije.

„Podrška europske javnosti bi se s vremenom mogla smanjiti s obzirom da europske cijene energenata i šteta koju trpi europska ekonomija ostaju visoke“, navodi Clementine Starling, direktor i istraživač u washingtonskom thinnk-tanku Atlantski savjet. „Rascjepi u transatlantskoj podršci će po svoj prilici oslabiti i američku domaću podršku te Kongres i Bidenova administracija mogu imati teškoće u njenom održanju“.

Pritisak Europe

Mnoge europske države mogle bi pritisnuti Kijev da borbe privede kraju. „Slaba kontraofenziva mogla bi dovesti do daljih preispitivanja o tome kako će izgledati kraj rata, i koliko se uopće zaista može postići pukim nastavkom slanja oružja i druge pomoći“, navodi Starlingova.

Biden i njegovi glavni suradnici javno su naglasili da bi Zelenski trebao započeti mirovne pregovore tek kada bude spreman. Ali Washington je Kijevu priopćio i neke političke realnosti: u nekom trenutku, posebno kada republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, SAD će tempo pomoći vjerojatno usporiti. Službenici u Washingtonu, premda ne pritišću Kijev, počeli su se pripremati za to kako bi mogli izgledati ovi razgovori, i preispitivati koliko bi za Zelenskog bilo teško to progurati u domaćoj javnosti.

„Ako Ukrajina ne može ostvariti znatne uspjehe na bojnom polju, neizbježno se nameće pitanje je li vrijeme da se pregovorima okončaju borbe“, ističe Richardd Haass, predsjednik Savjeta za vanjske odnose. „[Produženje rata] je skupo, smanjuju se naše rezerve municije, a postoje i druge eventualnosti u svjetu za koje se moramo pripremiti“.

„Legitimno je postaviti sva ova pitanja bez da se kompromitiraju ukrajinski ciljevi. Jednostavno je riječ o pitanju o sredstvima“, kaže Haass.

Ranije tijekom ovog Meseca, Andrii Sybiha (Andriy Sybiha), zamjenik šefa kabineta Zelenskog, izjavio je za Financial Times da bi Ukrajina bila voljna na pregovore ako se njene snage domognu samog Krima. „Ako uspijemo ostvariti naše strateške ciljeve na bojnom polju i kada budemo stigli do administrativne granice Krima, spremni smo da se okrenemo diplomaciji kako bismo raspravili ovo pitanje“, rekao je.

Ovaj komentar brzo je demantirala Tamila Tasheva, izaslanica za Krim Vladimira Zelenskog. „Ako Rusija dobrovoljno ne napusti poluotok, Ukrajina će nastaviti oslobađati svoju zemlju vojnim sredstvima“, rekla je za Politico ranije ovog mjeseca.

Brutalno iscrpljivanje

Ne pomaže američkom samopouzdanju činjenica da je rat doveden do brutalnog iscrpljivanja.

Obje su strane razmjenile žestoke udarce, usredotočujući se na male gradove poput Bahmuta, gdje nijedna strana nije bila sposobna u potpunosti odbaciti drugu. Ruski napad, koji je naređen ranije ove godine, trebao je povratiti zamah teškom ruskom ratnom naporu, ali je tijekom napada zauzeto malo teritorija uz velike žrtve, i nije bitnije promijenjena opća putanja rata.

Borbe su također uzele svoj danak i među Ukrajincima. Tijekom četrnaest mjeseci sukoba Ukrajinci su pretrpjeli zapanjujuće gubitke – oko 100.000 žrtava – među kojima su i neki od njihovih najboljih vojnika. Trupe su također potrošile ogromnu količinu municije i naoružanja, te ni izuzetni napori Zapada nisu dovoljni da zadovolje hitne zahtjeve Zelenskog.

Američki službenici također su upozorili Ukrajince da ne pretjeruju u postavljaju ciljeva svoje kontraofenzive, čime bi proredili borbeni raspored svojih snaga duž fronta – isto upozorenje Biden je uputio tadašnjem afganistanskom predsjedniku Ashrafu Ghaniju kada su talibani preplavili zemlju u vrijeme američkog povlačenja 2021.

Ali šanse da Ukrajina odstupi od svojih najširih ciljeva su, u najmanju ruku, slabe. „Kao da je ovo jedina i posljednja prilika da Ukrajina pokaže kako može pobijediti, što, naravno, nije točno“, rekla je Alina Poliakova, predsjednica i izvršna direktorica Centra za analizu europske politike u Washingtonu.

Politico/Hrvatsko nebo