FILIPOVIĆ/Hrvatska želi biti energetsko čvorište jugoistočne Europe

Vrijeme:3 min, 43 sec

 

Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović, koji je u petak sudjelovao na gospodarskom forumu u grčkom Delfiju, rekao je da Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala na Krku i razgovara o spajanju na plinovod iz Azerbajdžana čime se želi pozicionirati kao energetsko središte u ovom dijelu Europe.

“To sve radimo kako bismo plinom opskrbljivali naše susjedne zemlje jer da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan za zadovoljavanje svih hrvatskih potreba”, rekao je Filipović.

“Međutim mi mislimo i na naše susjede. Želimo doprinijeti cijeloj Europi, postati energetsko čvorište našeg dijela Europe, kako više nikada ne bismo bili u situaciji da ovisimo o samo jednom izvoru plina, a koji je dosad bila Rusija”, dodao je.

Filipović je u gradiću Delfiju sudjelovao na panelu “Ruski hibridni rat: Kako ojačati energetsku sigurnost EU-a”.

Kapacitet LNG terminala na otoku Krku, gdje pristižu brodovi s dominantno američkim ukapljenim plinom, ima kapacitet 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje. Kapacitet bi mu trebao iznositi 6,1 milijardu tijekom 2025. godine.

Hrvatska je, naime, prije dva tjedna potpisala ugovor s norveškom kompanijom Vartsilom koja bi za 22 mjeseca trebala ugraditi novi modul koji će omogućiti povećanje kapaciteta.

“Paralelno Plinacro radi na jačanju naše plinovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo kako bismo mogli te povećane kapacitete pustiti u naš plinski sustav”, rekao je Filipović za Hinu nakon panela.

Plin bi zatim išao u Sloveniju pa prema Austriji i Bavarskoj na jugu Njemačke. Predsjednik bavarske vlade Markus Zeder i austrijski kancelar Karl Nahamer posjetili su Krk prije šest mjeseci gdje su s premijerom Andrejem Plenkovićem dogovarali tu suradnju.

“Mi ćemo učiniti sve da Hrvatska bude energetsko središte ovog dijela Europe”, napomenuo je Filipović.

Hrvatska se stoga namjerava spojiti i na postojeći plinovod koji se proteže od plinom bogatog Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Albanije. U planu je gradnja kraka koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.

“Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža”, rekao je Filipović. Plin bi se zatim mogao izvoziti dalje.

Azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev je u srpnju s predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen potpisao sporazum o strateškom partnerstvu kojim bi se povećale isporuke plina iz Kaspijskog jezera u EU. Sporazum je potpisan pet mjeseci nakon što je Rusija, iz koje EU pokriva 40 posto svojih potreba za plinom, pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Projekt dopremanja plina iz Azerbajdžana do Hrvatske, poznat kao Jadransko-jonski plinovod, već se godinama razmatra no aktulna situacija ga je ubrzala.

“Premijer Plenković i ja smo zajedno u Davosu (u siječnju) razgovarali s predsjednikom Alijevim. Tada smo se između ostalog dotakli tog projekta. Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, a kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH”, izjavio je Filipović.

Istaknuo je da izostanak ruskog plina ove zime nije utjecao na EU

“Bez obzira što su neki najavljivali katastrofu u cijeloj EU, da će Europa propasti, da neće biti plina, da ćemo se smrzavati, dogodilo se upravno suprotno. Snažnim zajedništvom u EU pružena je podrška Ukrajini, a istovremeno su mnoge zemlje ostvarile gospodarski rast”, rekao je Filipović dodavši da je Hrvatska prošle godine imala 6,3 postotni rast BDP-a.

Kaže da sav plin proizveden u Hrvatskoj “ostaje u Hrvatskoj”.

“INA-inu proizvodnju od oko 700.000 kubika usmjerili smo prošle godine hrvatskim građanima jer je u jednom trenutku 120.000 hrvatskih građana ostalo bez plina”, rekao je ministar, dodajući da je “Hrvatska sigurna što se tiče opsrkbe plinom”.

“Ove zime nismo imali nikakvih problema”, rekao je.

Zima je bila jedna od najtoplijih posljednjih desetljeća, no Filipović navodi i intervenciju na tržištu kao faktor.

“Na razini EU-a smo u prosincu ograničili cijenu na 180 eura po megavat satu. To je tada bila poruka špekulantima da neće zarađivati preko leđa građana EU-a, a kod nas hrvatskih građana i poduzeća. Od tada je počela padati cijena”, rekao je.

Cijena je sada nešto ispod 40 eura po megavat satu, dodao je.

Grčka je bila u grupi 15 zemalja koje su se zalagale za što niže ograničenje, u čemu je prednjačio njen ministar energetike Kostas Skrekas s kojim se Filipović sastao u Delfiju. Na sastanku je bila i Ditte Jorgensen, direktorica odjela za energetiku Europske komisije.

“Razgovaramo kako i dalje vući prave poteze na razini EU, kako pomoći Ukrajini i zadržati europsko jedinstvo”, zaključio je hrvatski ministar.

 

hms.ba/  https://hms.ba//Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)