UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ (18+)/Slike govore više od tisuću riječi: 24. travnja je armenski i međunarodni spomendan turskoga pomora (genocida) armenskoga naroda.

24. travnja je armenski i međunarodni spomendan turskoga pomora (genocida) armenskoga naroda.

Ovdje ćemo progovoriti o tragediji armenskoga naroda prije stotinjak i više godina, ali samo preko slika jer one govore više od mnoštva tekstova o tom planiranom pomoru naroda koji je prvi u povijesti čovječanstva kršćanstvo priznao kao službenu vjeru.

Koncem 19. i početkom 20. st. problemima opterećeno i prezaduženo Tursko Carstvo počelo se je raspadati što je dovelo do stvaranja mladoturskoga pokreta koji je na prvo mjesto stavljao islam kao odrednicu turskoga identiteta. To je pak značilo da onima koji nisu bili sultanove vjere ne će biti mjesta u novoj državi ili će, ako u njoj ostanu živjeti, biti građani drugoga reda. To se je prije svega odnosilo na drevne narode u okviru osmanske države: Armence, Asirce i Grke.

Militantne mladoturske skupine, potpomognute turskom vojskom, pobile su više od milijun i pol Armenaca, poglavito u područjima zapadne Armenije. Armenski kršćani su ubijani i proganjani, vješani na gradskim trgovima, glave su im bile nabijane na kolac, djevojke i žene silovane i ubijane, sela su im spaljivana, domovi i crkve rušeni, čak su i nadgrobni spomenici s armenskim tekstom završavali u zidovima štala.

Slike iz jerevanskoga Muzeja (Instituta) genocida nad Armencima popraćene su ovdje kratkim tekstom.

Zaključno, zar je moguće da su prije malo više od sto godina na vratima Europe ljude razapinjali, vješali, žive spaljivali, nabijali na kolce, žene silovali, ubijali djecu, rušili crkve, razbijali nadgrobne križeve, spaljivali cijela sela… samo zato što su bili druge vjere. Turska još nije smogla političke snage da prizna genocid nad Armencima. Mnoge su se vlade, države, udruge  i narodi odredili prema tomu genocidu. Nažalost, Hrvatska nije među njima.

Prof. dr. sc. Milan Nosić, Logično.com/https://www.logicno.com/Hrvatsko nebo