Konferencija u Neumu: Nema razvijenog, modernog i europskog društva bez jake znanosti

Harmonizacija kvalitete visokog obrazovanja na svim sveučilištima u Bosni i Hercegovini mora biti apsolutni prioritet – smatra ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs.

Dodaje kako je Europa stvorila jedinstven europski istraživački prostor te kako stvara jedinstven obrazovni prostor i ide ka udruživanju europskih sveučilišta, zbog čega rascjepkanost nije dobra.

– Nitko ne želi propitkivati gdje je neki doktor završio medicinu, na kojem fakultetu ili sveučilištu. Svi moraju biti jednake kvalitete. Isto vrijedi i za inženjere i za sve ostale. Visoko obrazovanje mora težiti vrhunskoj kvaliteti koja mora biti ostvariva i ostvarena u svim institucijama koje to pružaju mladim naraštajima – napominje hrvatski ministar.

Podvukao je kako je isto stanje i sa istraživanjima koja, kada su rascjepkana i paralelna, umanjuju mogućnost rezultata, a moraju biti u funkciji društva.

– Nadam se da će ovaj segment u BiH, posebno kada govorimo o pridruživanju Europskoj uniji, rukovoditi tim smjernicama i da će se uspostaviti krovna institucija kontrole kvalitete visokog obrazovanja i povezivanja istraživačkih potencijala Bosne i Hercegovine – istaknuo je Fuchs.

Još je napomenuo kako će šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Uloga znanosti u procesu integracija Bosne i Hercegovine” koja je danas počela u Neumu sigurno doprinijeti tomu da Bosna i Hercegovina konsolidira svoj korpus u smislu pregovaranja prema Europskoj uniji.

– Svih šest znanstvenih konferencija u Neumu posvećene su Bosni i Hercegovini i perspektivi Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju. Ova šesta konferencija posvećena je znanosti, perspektivi Bosne i Hercegovine promatrajući je kroz znanstveni kapacitet, znanstvenu izvrsnost i znanstvenu mogućnost – rekao je novinarima rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.

Kaže kako su organizatori ovom konferencijom željeli afirmirati znanost kao novi strateški iskorak Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju u svjetlu pristupa ili pristupnih pregovora.

– Mi polazimo od toga da nema razvijenog, modernog, europskog društva bez jake znanosti, izvrsnih istraživanja koja će generirati razvoj ovog društva. Ovom konferencijom želimo pozvati na konsenzus svih dionika u procesu oblikovanja, dizajniranja europske budućnosti Bosne i Hercegovine, na konsenzus o ulozi znanosti, jer nećemo biti europsko društvo, moderno i razvijeno, ukoliko ‘decision makeri’ i svi drugi ne shvate koliko je važno ulagati u znanost – tvrdi rektor Tomić.

Podsjeća kako su danas u Neum pozvali prijatelje iz BiH, Hrvatske i Europe da pričaju o perspektivi te je izrazio uvjerenje da će na kraju radnog dana imati jasniju sliku, jasnije poglede, ali biti i odlučniji u smislu afirmiranja znanstvene izvrsnosti koja treba dalje afirmirati bh. društvo.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda podsjetio je kako je ova akademija nedavno upriličila znanstveno-stručni skup u Mostaru na kojemu su sudjelovali akademici iz sve četiri akademije u BiH, tri s nacionalnim obilježjem i predstavnica ANU BiH.

– Tema rasprave bila je odgoj i obrazovanje, znanost i kultura, most suradnje među ljudima i narodima. Ne može biti aktualnija tema. Zaključeno je, između ostaloga, da uistinu i znanost i izobrazba trebaju biti most među ljudima i narodima i da ne priliči rušiti već uspostavljene mostove, nego treba graditi nove. Novi se grade s povjerenjem, sporazumom i dogovorom. Mislim da nam toga manjka – ustvrdio je akademik Bevanda.

Kad je riječ o stanju znanosti i izobrazbe u Bosni i Hercegovini, Bevanda je rekao kako je obrazovanje na svim razinama možda u stanovitoj krizi jer su izdvajanja za znanost i znanstveno istraživački rad minimalna.

– Mi rušimo našu tradiciju, našu baštinu, a kulturna baština je nadahnuće za sve. Mi forsiramo robotizaciju, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju itd. Gdje nam je čovjek? Zanemarujemo čovjeka, njegove vrijednosti, odgovornosti, dužnosti i njegovu slobodu – zaključio je akademik Bevanda.

https://hms.ba/Hrvatsko nebo