Iz stranih medija/Die Welt: Novi brazilski predsjednik Lula uzima njemački novac i posluje s Kinom

Pomak ulijevo u Latinskoj Americi slavio se u Berlinu i Bruxellesu i podupirao milijunima eura od poreznih prihoda. Ali Zapad je podcijenio antiamerikanizam i euroskepticizam. Brazilski predsjednik Lula u posjetu Kini najbolji je primjer za to, piše Tobias Käufer u njemačkom dnevniku Die Welt od 14. travnja.

Putovanje u Kinu je povijesno i željno se iščekivalo: brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva posjetio je Peking s guvernerima, senatorima i izvršnim direktorima. Njegovo izaslanstvo također uključuje bivšu predsjednicu koja je vladala Brazilom od 2010. do 2016.: Dilmu Rousseff, i koja je poput Lule iz ljevičarske Laburističke stranke. Sada je šefica banke BRICS-a, koji uključuje Brazil, Kinu, Rusiju, Južnoafričku Republiku i Indiju.

Usred sve većeg sukoba Kine sa Zapadom i rata u Ukrajini, Lula šalje jasan geopolitički signal svojim širenjem veza s Kinom, što se također odnosi na velike dijelove latinoameričkog kontinenta. Politička karta u regiji drastično se promijenila u posljednjih godinu dana. Mnoge izborne pobjednike Zapad je dočekao s velikim nadama i stotinama milijuna eura i dolara. Ali sada SAD i Europa otkrivaju da se novo lijevo vodstvo Latinske Amerike sve više okreće Kini. To će imati goleme posljedice za globalno gospodarstvo i borbu za važne sirovine.

„Zapravo, Brazil je dugo bio na strani Kine i Rusije u osporavanju međunarodnog poretka”, komentirao je ovaj tjedan kolumnist William Waack za utjecajni list „O Estao“. Berlin, Bruxelles i Washington zapravo su računali na to da će im Lulin Brazil biti čvrsti saveznik. Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, savezni kancelar Olaf Scholz (SPD), ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck i ministar poljoprivrede Cem Özedemir (obojica Zeleni) izmjenjivali su se u Braziliji u prvih stotinu dana Lulina mandata i natjecali se za naklonost nove vlade.

Dok Njemačka transferira stotine milijuna eura za provedbu Lulinih obećanja vezanih za zaštitu okoliša, Lula sada sklapa poslove u Pekingu: samo Brazilsko-kineska gospodarska komora izvjestila je o 20 sporazuma između tvrtki. Kina tako povećava svoj ionako veliki utjecaj i pretvara Brazil u svoje najvažnije sidro u Latinskoj Americi. U međuvremenu, u Berlinu još uvijek od Luline vlade čekaju prijeko potrebnu koherentnu strategiju za zeleni vodik. U međuvremenu, njemačka diplomacija s mješavinom panike i razočaranja bilježi sve veću deforestaciju amazonske prašume pod novim predsjednikom.

Uz Lulu da Silvu (Brazil), Gustavo Petro (Kolumbija) i Xiomara Castro (Honduras) također su primjeri nedavnog pomaka ulijevo u Latinskoj Americi, koju Berlin godinama dobronamjerno podupire fondovima za potporu lijevo orijentirano civilnom društvu uz argument da su to ulaganja u demokratske snage. Sada upravo lijevo orijentirano civilno društvo vlada u Latinskoj Americi, ali se sve više okreće autoritarnim režimima Pekinga i Moskve. Srednjoročno, Zapadu prijeti vanjskopolitički i ekonomski debakl u Latinskoj Americi, jer su zapadne vlade u svojim kalkulacijama izrazito podcijenile antiamerikanizam i euroskepticizam latinoameričke ljevice. Ne pomaže ni izdašna pomoć poput one koja je isplaćena Lulinoj vladi kao pokušaj stjecanja naklonosti.

U utrci za litijem potrebnim za baterije u električnim automobilima, Kina je u Latinskoj Americi odavno pretekla Europu. Osim toga, Peking ulaganjima kontinuirano proširuje kontrolu nad lukama, zračnim lukama i infrastrukturom u Latinskoj Americi – te tako utječe na to kada i koji proizvodi i sirovine napuštaju kontinent prema SAD-u, Europi, Japanu ili Južnoj Koreji.

Dok je Europi već trebalo više od 20 godina da pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini s Južnom Amerikom, Kina žuri ne zahtijevajući standarde u pogledu ljudskih prava ili zaštiti okoliša. „Kineska latinskoamerička strategija je višedimenzionalna, sustavna i precizna jer Peking želi osigurati da ulaganja i trgovina s Latinskom Amerikom donesu najveću moguću korist i profit“, kaže stručnjak za Kinu Vladimir Rouvinski u intervjuu za WELT.

Lula voli Putina

U vanjskopolitičkom smislu Brazil čak zabija nož u leđa Zapadu: Lula je pozvao Ukrajinu da se odrekne poluotoka Krima koji je Rusija nezakonito okupirala kako bi izašla u susret Moskvi. To što je latinoamerička ljevica koja je uvijek kritizirala europski imperijalizam tijekom kolonijalnog razdoblja, pokazala razumijevanje za imperijalistički agresorski rat Moskve, jedan je od događaja koji je posljednja tri mjeseca iznenadio zapadnu diplomaciju.

U Kini, s druge strane, pozdravljaju Lulin potez, jer u sukobu s Tajvanom Peking sada zna da je Brazil očito spreman tolerirati teritorijalne invazije – sve dok ih ne počini Zapad. Zapad ne gubi samo utjecaj u Brazilu. Kada je Xiomara Castro prije godinu dana preuzeo dužnost novog predsjednika u Hondurasu, američka potpredsjednica Kamala Harris posebno se borila za naklonost ljevičarske političarke. Ali sada je euforija u Washingtonu ustupila mjesto velikoj zabrinutosti. Honduras je nedavno prekinuo diplomatske veze s Tajvanom i okrenuo se Kini. Tegucigalpa se nada milijardama ulaganja iz Pekinga. Težak poraz Haris.

U Kolumbiji je mirovni proces novog predsjednika Petra, kojemu pristižu milijuni iz Njemačke, na rubu propasti jer ljevičarske gerilske skupine nastavljaju nesmanjenim intenzitetom boriti se protiv države, iako je na čelu zemlje lijevo orijentirani predsjednik. Činjenica da Kolumbija, koja je partnerska zemlja Natoa, pod Petrom također zauzima neutralnu poziciju u ukrajinskom sukobu i politički rehabilitira venezuelanskog diktatora Nicolasa Madura dio je dugog niza diplomatskih neuspjeha Zapada u regiji.

Povezano:

Šiljo: Kina ante portas!

Tobias Käufer, Die Welt/Hrvatsko nebo