D. Dijanović: Kako eliminirati Trumpa i spriječiti njegovu novu kandidaturu

Vješto tempirana optužnica s ciljem Trumpove političke eliminacije

U knjizi „Demon u demokraciji“ poljski filozof i političar Ryszard Legutko odlično primjećuje da se šezdesetosmaška revolucija pokazala uspješnom jer je mnogo onoga o čemu su govorili revolucionari naišlo na razumijevanje širokih masa i utjecajnih krugova. Cijeli Zapad već dulje vrijeme ima izrazite ljevičarske sklonosti. Do slična je skretanja došlo i u Sjedinjenim Američkim Državama, no – kao što ispravno ocjenjuje Legutko – zbog američke posebnosti zbivanja idu složenijim tijekom, a ljevica stalno nailazi na ozbiljan protunapad. Zato u Americi već nekoliko desetljeća traje tzv. kulturni rat, još uvijek neodlučen, no lijeve su snage uvjerljivo nadmoćne u odnosu na desne.

Optužbe protiv Trumpa

Simbol takvoga kulturnog rata je i bivši američki predsjednik Donald Trump. Mišljenja o njemu rijetko su nijansirana. Ili ga se voli ili mrzi. Broj onih koji ga fanatično podupiru i dalje je vrlo velik, što mu daje poticaj za kandidaturu na predsjedničkim izborima iduće godine. Od svih republikanskih kandidata Trump i dalje ima najveće izglede na unutarstranačkim izborima. Bolje kotira i od guvernera Floride Rona DeSantisa koji bi ipak možebitno mogao dobiti više glasova na samim predsjedničkim izborima.

Trump je u utorak, 4. travnja, izveden pred sud u New Yorku, nakon što je podignuta optužnica po 34 točke optužnice za lažiranje poslovne dokumentacije. Izjasnio se da nije kriv za optužbe od kojih je najzvučnija ta da je novcem prikupljenim za kampanju podmitio pornoglumicu da šuti o njihovoj aferi. S obzirom na to da sudac nije nametnuo zabranu komentiranja, bivši je američki predsjednik po povratku u Mar-a-Lago komentirao čitav slučaj. Govor nakon povratka iz New Yorka pretvorio se u pravi predizborni show u kojemu je prozvao „lijeve luđake“ da žele silom zadržati vlast.

„Nikad nisam mislio da bi se ovakvo što moglo dogoditi u Americi“, rekao je Trump po povratku iz New Yorka. „Jedini zločin koji sam počinio jest neustrašiva obrana naše nacije od onih koji ju žele uništiti“, dodao je. Trump je istaknuo da su Demokrati od početka špijunirali njegovu kampanju. Podsjetio je na optužbe i istragu o povezanosti s Rusijom. Podsjećamo da je tadašnji posebni tužitelj Robert Mueller vodio istragu o tome jesu li članovi Trumpove kampanje 2016. bili u dosluhu s Rusijom s ciljem utjecanja na američke izbore. Nakon gotovo dvije godine istraga nije donijela nikakav dokaz o kriminalnoj uroti ili ruskom utjecaju na samu kampanju. Trump se prema pisanju Fox Newsa osvrnuo i na svoje opozive. On je, naime, bio prvi predsjednik u povijesti Sjedinjenih Država kojega su dva puta bezuspješno pokušalo opozvati.

Okružnog tužitelja Manhattana Alvina Bragga Trump je prozvao kao „tužitelja kojeg podupire Soros“. „Lokalni propali okružni tužitelj optužuje bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država po prvi put u povijesti na temelju za kojeg je svaki stručnjak i pravni analitičar rekao da ‘nema slučaja’“, rekao je Trump i pozvao Bragga da podnese ostavku zbog curenja detalja iz optužnice prije nego što je otvorena. Dodao je i to da ga tužitelj mrzi, a da je njegova žena radila za Kamalu Harris, američku potpredsjednicu.

Savezni tužitelji u južnom okrugu New Yorka odustali su od podizanja optužnice protiv Trumpa 2019. u vezi s isplatama koje su izvršene pornoglumici Stormy Daniels i bivšoj Playboyevoj manekenki Karen McDougal. Savezna izborna komisija također je obustavila istragu o tom pitanju 2021. No Bragg tvrdi da je Trump krivotvorio poslovne podatke u New Yorku kako bi „prikrio štetne informacije i nezakonite aktivnosti od američkih birača prije i nakon izbora 2016.“.

Osvrćući se na optužbu Trump je naglasio da je američki pravosudni sustav postao „nezakonit“ i da se koristi s ciljem utjecaja na izbore. Podsjetio je na to da se Hillary Clinton riješila 30.000 mailova, ali da je to za potencijalne istražitelje „bilo u redu“. Trump je, naime, i pod istragom posebnog tužitelja Jacka Smitha koji istražuje navodnu zlouporabu povjerljivih zapisa u Mar-a-Lagu. Trump je podsjetio na to da je i Biden pod istragom posebnog tužitelja zbog lošeg postupanja s povjerljivim spisima. Smith je imenovan za posebnog tužitelja nakon što je FBI u kolovozu prošle godine, potezom bez presedana, pretresao Trumpovu privatnu rezidenciju u Mar-a-Lagu u vezi s istragom povjerljivih zapisa koje je bivši predsjednik navodno ponio sa sobom iz Bijele kuće. Smith također istražuje jesu li Trump ili drugi dužnosnici i subjekti ometali miran prijenos vlasti nakon predsjedničkih izbora 2020., uključujući ovjeru glasovanja Elektorskog kolegija 6. siječnja 2021.

Trump je oštro kritizirao i državnu tužiteljicu New Yorka Letitiju James kao „obrnutu rasisticu koja je također vodila kampanju na ‘Dobit ću Trumpa’“. James, inače demokratkinja (i Bragg je demokrat), istražuje Trumpa otkako je preuzela dužnost u siječnju 2019. James je pokrenula tužbu protiv Trumpa u rujnu tvrdeći da su on i njegova tvrtka obmanuli banke i druge o vrijednosti njegove imovine. Trump je također kritizirao veliku porotu Georgije koja istražuje Trumpove navodne napore da poništi predsjedničke izbore u toj državi 2020., uključujući njegov telefonski razgovor s državnim tajnikom Georgije Bradom Raffenspergerom u kojem je Trump navodno sugerirao republikancima da „pronađu“ dovoljno glasova za promjenu rezultata.

Optužbe protiv Trumpa dolaze nakon višegodišnje istrage koju je 2019. otvorio tadašnji okružni tužitelj Manhattana Cyrus Vance. Istraga je bila usmjerena na moguće bankovne, osiguravateljske i porezne prijevare. Slučaj je u početku uključivao financijske poslove s Trumpovom imovinom na Manhattanu, uključujući njegovu glavnu zgradu na Petoj aveniji, Trump Tower, i procjenu njegova imanja Seven Springs u Westchesteru od 213 hektara. Prošle je godine istraga dovela do optužbi za poreznu prijevaru protiv organizacije Trump i njezina financijskog direktora Allena Weisselberga.

Velike polarizacije

Ne ulazeći u pravne aspekte cijeloga problema, teško je ne primijetiti da su podizanje optužnice i početak suđenja u siječnju iduće godine vješto tempirani s ciljem Trumpove političke eliminacije. Da se nije kandidirao za predsjednika 2016. i da nema namjeru ponovne kandidature, Trump vrlo vjerojatno ne bi bio ni za što optužen. Posebno je sumnjiv slučaj s navodnim podmićivanjem pornoglumice. U isto vrijeme čini se da ni jednoga istražitelja ne zanima Clintonova uloga u lancu maloljetničke prostitucije o čemu je svjedočio bivši čelnik toga lanca Jeffrey Epstein.

Trump je prvi američki predsjednik protiv kojega je podignuta optužnica. Pod istragama su se znali naći potpredsjednici (primjerice dopredsjednik u doba Nixona Spiro Agnew), no ovo je prvi put da je riječ o predsjedniku. To Trumpa ne sprječava u kandidaturi, štoviše on će kao showman suđenje nedvojbeno iskoristiti kao odličnu polugu pretkampanje (za sada optužbe mu dižu rejting kod republikanaca!), no opasna je situacija ta da se američko pravosuđe prvi put u povijesti uključilo u političku kampanju. Takvo što do sada se u Americi, za razliku od Europe, nije događalo.

Često se govorilo o polarizaciji američkog društva, no čini se da je ona sada dotaknula svoj vrhunac. Korištenje pravosuđa u političke svrhe može samo dodatno antagonizirati američko društvo. Na žalost, Sjedinjene Američke Države pred velikim su polarizacijama, a dugoročno – ako ljevica i woke skupine nastave sa svojom agresivnom agendom – nisu isključeni ni sukobi fizičke prirode pa i novi građanski rat.

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo