Povjesničar Zlatko Begonja: Povijesni događaj 10. travnja 1941. može se promatrati samo u kontekstu vremena i okolnosti!
Vrijeme:1 min, 42 sec
Nadnevak 10. travnja 1941., nakon završetka Drugoga svjetskog rata pa sve do prvih višestranačkih izbora 1990. u Hrvatskoj, bio je promatran isključivo u krajnje negativnom kontekstu. Činjenica je da se i danas ovoj temi, što dakako ne slijedi civilizacijski napredak, ne pristupa s pozicija uvažavanja rezultata znanstvenih istraživanja. Naime, dugotrajno nametane predrasude zasnovane na komunističkom ideološkom obrascu, ciljano su ometale i poput relikta još uvijek priječe racionalno promatranje i prosuđivanje toga povijesnog događaja.
U tom slijedu valja imati na umu da je 10. travnja 1941., logično nastao nakon oficirskog puča u Beogradu od 27. ožujka 1941., kao i 6. travnja 1941., odnosno napada nacionalsocijalističke Njemačke na monarhističku Jugoslaviju. Prema tako uspostavljenom redoslijedu zbivanja, koji je naznačio potpuni vojni i politički slom Jugoslavije, potrebno je naglasiti i ne tako manje važno tadašnje držanje Vladka Mačeka u svojstvu prvaka HSS-a, koji je 3. travnja otišao u Beograd i položio prisegu za prvoga potpredsjednika pučističke Simovićeve vlade. Uvažavajući sve navedeno neizostavno proizlazi logično pitanje; što je u takvim okolnostima preostalo hrvatskome narodu? Kako se trebalo ponašati i koja je to bila alternativa prihvaćanju uspostavi NDH od 10. travnja. 1941. godine? Jednako tako, a napose je bitno ovdje podvući, u to je vrijeme još bio aktualan pakt Staljin – Hitler (od 1939.), zbog čega ipak nije za javnost nastupila žestoka reakcija na spomenuti događaj od strane KPJ/KPH, primjerice prilično sličnog intenziteta onome od 22. lipnja 1941. godine. I upravo zbog toga, ovaj povijesni događaj može se promatrati samo u kontekstu vremena i okolnosti, uz neophodno uvažavanje činjenica koje su presudno uobličavale tijek zbivanja. Težnja hrvatskoga naroda za uspostavom vlastite države i ratna događanja koja su tome naknadno dala svoj biljeg, ne ostavljaju mogućnost pojednostavljenog odgovora na vaše postavljeno pitanje. Osnovna razlika nalazi se u temeljnim motrištima sadržanim u pitanju; je li događaj prosuđujemo izdvojeno s obzirom na nadnevak, ili kao slijed prilika okončanih porazom u ratu.
Povezano:
Izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Hrvatski tjednik/Hrvatsko nebo
