29. obljetnica od raspuštanja logora Armije BiH Muzej “Bitka za ranjenike”, ono što su zatočenici prošli je više od užasnog
Vrijeme:2 min, 23 sec
Prema popisu stanovnika 1991. godine Jablanica je imala 12 691 stanovnika, od čega 2 291 Hrvata. Prema popisu stanovnika 2013. godine Jablanica ima 10 111 stanovnika, od čega 726 Hrvata
U organizaciji Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata iz HNŽ-a, u srijedu, 1. ožujka, u Jablanici će biti obilježena 29. obljetnica od raspuštanja logora Armije BiH Muzej “Bitka za ranjenike”, priopćili su iz te udruge.
Obilježavanje će započeti polaganjem vijenaca kod Muzeja u Jablanici u 10,30 sata nakon čega će uslijediti sveta misa za poginule i umrle logoraše koja će se održati u župnoj crkvi, s početkom u 11 sati.
Iz spomenute udruge također navode da je prijevoz osiguran iz Mostara, ispred Trga hrvatskih velikana u 9,30 sati. Prema popisu stanovnika 1991. godine Jablanica je imala 12 691 stanovnika, od čega 2 291 Hrvata. Prema popisu stanovnika 2013. godine Jablanica ima 10 111 stanovnika, od čega 726 Hrvata.
Na prvim izborima pobijedili SDA i HDZ
Na prvim demokratskim izborima 1990. godine većinu glasova dobili SDA i HDZ. Kao vodeća politička snaga SDA odmah provodi diskriminacija prema nemuslimanskom stanovništvu, piše na Twitter profilu Hrvati u BiH.
U Jablanici će u srijedu, 1. ožujka, u organizaciji Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata iz HNŽ-a biti obilježena 29. obljetnica od raspuštanja logora tzv. Armije RBiH Muzej „Bitka za ranjenike“. pic.twitter.com/jU27tm6nUU
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) February 24, 2023
Krajem 1992. tzv. Armija BiH poseže za nasiljem, presreće konvoje humanitarne pomoći, pljačkaju kamione i maltretiraju ljude. Na kontrolnom punktu u mjestu Ostrožac su ubili jednog vojnika HVO-a, a drugog ranili.
Nepoznata eksplozivna naprava je eksplodirala 12. prosinca 1992. uz vanjski zid katoličke župne crkve u Jablanici i od tada napetosti između muslimana i Hrvata prerastaju u otvorene ratne sukobe. U ratnom sukobu između tzv. Armije BiH i HVO-a ubijeno je 69 Hrvata, od toga 54 zarobljena i ubijena vojnika HVO-a, četvero djece i 11 odraslih civila. U logoru Ostrožac zarobljeno 75 civila, u logoru Muzej, u kojem su silovane 2 žene, zarobljeno 623 civila od čega 69 djece. U Doljanima zapaljeno 50 kuća, u selima Mrakovo, Žuglići i Jablanici zapaljeno 55 kuća. Prognano preko 2000 Hrvata.
Strava 28. srpnja 1993.
Najteži zločin je počinjen 28. srpnja 1993. godine kada je ubijeno i masakrirano 39 civila i vojnika HVO-a. Zločin je otkriven tek 1. kolovoza 1993. godine. Među osumnjičenima za zločin su Arif Pašalić, Enes Kovačević, Senad Džino, Edin Bešić, Ekrem Kevrić, Emin Zebić, Ahmet Salihamidžić Cicko i Džemal Ovnović. Osumnjičen je i Behrem Bećir zvani Beća, koji je bio nastavnik tjelesnog odgoja, a predvodio je akciju na Doljane. Posebna odgovornost za zločin u Doljanima leži na dr. Safetu Ćibi koji je nakon masakra u selu Doljanima i tolikih žrtava s komandantom 44. brdske brigade tzv. Armije BiH Enesom Kovačevićem čestitao sudionicima akcije na “uspjehu”.
Vrisak.info/ https://www.vrisak.info//Hrvatsko nebo
