HRVATI I SRBI ODLAZE, BOŠNJACI NISU!? Kome je u interesu iznositi paušalne i zlonamjerne podatke o iseljavanju iz BiH?

Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine možda je i najveći problem  s kojim se ova zemlja susreće. Mnogi pred tim zatvaraju oči i sporadično ga se te prigodničarski, u predizborne svrhe, sjete. Činjenica je, iz BiH odlaze svi; i Bošnjaci i Srbi i Hrvati – i oni manje i oni više obrazovani.

Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

Ali, postoji jedan drugi problem vezan za iseljavanje, a koji se godinama u BiH generira iz određenih interesnih krugova. Iseljavanju se, mogli bismo slobodno kazati, pristupa s propagandnoga polazišta. Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Upravo s ovom definicijom može se povezati višegodišnje istupanje u javnost predsjednice Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, Mirhunise Zukić.

Ona je u jučerašnjoj izjavi za jedan sarajevske medije kazala da se iz Bosne I Hercegovine u posljednjih deset godina iselilo 600.000 ljudi. Taj podatak, iako ga empirisjki nije dokazala, može biti blizu istine, a i ne mora. No, analiziramo li ostatak njezine izjave vrlo se lako mogu uočiti proizvoljni podaci koji su u najmanju ruku zlonamjerni, manipulativni te imaju snažnu političku konotaciju.

Ona u toj izjavi kaže da su samo u 2022. godini Županija Zapadnohercegovačka te Županija Posavska izgubile 15.000 stanovnika pri tome ne ponudivši nikakav podatak kojim bi potkrijepila ovu tvrdnju. Još k tomu, navodi da je postotak mladih od onih koji koji odlaze iz Širokog Brijega, Gruda i Ljubuškog čak 80 posto.

Spominje da se također odlazi iz Doboja, Teslića, Gradiške, Prnjavora, Prijedora. Iz ovoga je vidljivo da ne navodi primjer masovnog iseljavanja ni iz jedne općine u kojoj je većinsko bošnjačko stanovništvo dok isključivo nabraja općine i gradove u kojima su Hrvati ili Srbi većina. S druge strane, kao pozitivan primjer navodi Sanski Most gdje jedna kompanija nudi plaću mladima od 1.400 KM.

Da ovakve izjave nisu slučajnost pokazuju i ranije tvrdnje gospođe Zukić. Ona je gotovo po istoj špranci govorila o kataklizmičkim razmjerima iseljavanja iz Livna i Tomislavgrada dok je, pazite sad, prošle godine kazala da se u Posušju, Stocu i Čapljini mladi ljudi teško mogu vidjeti na ulicama.

-Kada je riječ o registriranom odlasku u ovoj, 2022. godini, Zukić kaže: “Radi se o općinama Odžak, Domaljevac-Šamac, Modriča, Derventa, Brod, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude i Posušje. U ovim općinama zabilježili smo da je otišlo preko 15.000 osoba samo u ovoj godini, izjavila je Zukić u kolovozu prošle godine. Ponovno primjećujete da nije navedena niti jedna općina s većinski bošnjačkim stanovništvom.

I godinu ranije, u izjavi za jednu sarajevsku televiziju, ponovno navodi razmjere iseljavanja iz svih općina HBŽ te općina po RS. Novina je da je ovaj put, ipak, spomenula Bihać.

Doista nije jasno što se ovakvim paušalnim procjenama bez bilo kakvog utemljenja želi postići i zašto se ovakvim temama daje ovoliki medijski prostor.

U ŽZH situacija sigurno drugačija

Situacija je, barem što se Županije Zapadnohercegovačke tiče, puno drugačija nego što predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH tvrdi. O tome nam govore čak i podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Tako je Županija Zapadnohercegovačka do sredine 2021. imala, prema procjenama ovoga zavoda, 92.704 stanovnika, što je za samo 2.194 ili 2,31 posto manje u odnosu na 2013.

Paradoksalno, upravo je u Posušju, za koje Zukić tvrdi da se u njemu mladi ljudi ne mogu vidjeti na ulicama, prošle godine otvorena nova osnovna škola da bi se rasteretili kapaciteti postojeće koju je pohađalo čak 1.400 djece.

Isto tako, valja napomenuti da je u Širokom Brijegu broj zaposlenih narastao na gotovo 8.500 tisuća za razliku od pretpandemijskih 7.900 pa ni ovaj podatak zasigurno ne govori o masovnom iseljavanju iz ove županije.

Upravo u trenutku pisanja ovog teksta na Facebook stranici Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu svećenici su se pohvalili da je čak 100 mladih (50 parova) sudjelovalo na tečaju pripreme za brak. (održava se u nekoliko ciklusa godišnje, a ova župa broji oko 17.000 vjernika)

Zadržimo li se na Županiji Zapadnohercegovačkoj, ne može se ne spomenuti da je upravo ova županija donijela najbolju i najkonkretniju demografsku mjeru u BiH ikada.

Zakon o zaštiti obitelji s djecom, koji jamči 500 KM mjesečno obiteljima u ŽZH za svako treće i sljedeće dijete do 7. godine života, usvojen je jednoglasno na sjednici skupštine spomenute županije.

Mjera je krenula u listopadu prošle godine te je za nju izdvojeno preko 3 milijuna KM dok je proračunom ŽZH za spomenutu mjeru u ovoj godini Vlada planirala izdvajanje od oko 10 milijuna KM.

Za konkretne rezultate navedene demografske mjere trebat će pričekati još nekoliko mjeseci, ali po reakcijama stanovništva na nju može se svakako očekivati rast nataliteta.

Vratimo li se opet na temu smog iseljavanja te broja onih koji su otišli iz BiH, oni koji takve podatke iznose u javnost trebali bi se klonuti senzacionalizma i držati se egzaktnih podataka relevantnih institucija.

Također, vrlo je opasno u podijeljenoj i do kraja neintegriranoj državi, poput BiH, davati iseljavanju nacionalni predznak odnosno iseljavanje jednih predimenzionirati, a nad iseljavanjem drugih zažmiriti.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo