Đ. Vidmarović/Hrvatski pleter u Boki kotorskoj

Vrijeme:3 min, 55 sec

 

Pleter iz Boke kotorske

Jedno od mojih najdražih arheoloških otkrića na jednom mjestu u Boki kotorskoj iz 2011. god. Evo, ovo je prvi put da ovu sliku objavljujem nakon 11 godina šutnje, simbolično zbog svoje jedanaeste izložbe umjetničkih fotografija o katoličkim crkvama Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije. Radi se predromaničkom ulomku kamene grede iz prve četvrtine IX. st. Inače mi je najveća strast upravo to malo poznato razdoblje predromanike i romanike, zbog svoje jednostavnosti u klesarstvu, arhitektonici i inače stilskom oblikovanju kamena. Nekad se strpljenje isplati, samo ga treba dočekati!

 

Boka dv1 1

Nedavno sam ugledao fotografiju književnika Dražena Zetića snimljenu na nekom lokalitetu u Boki kotorskoj, s visoko uzdignutim rukama u kojima drži i ponosno pokazuje arheološki artefakt, očito dio nekog pluteja, na kojem su uočljivi elementi dekorativne plastike s uklesanim hrvatskim pleterom i stiliziranim valovima. Ovaj neveliki predmet od iznimne je povijesne važnosti upravo zbog činjenice što je pronađen u Boki kotorskoj. Budući da je ovaj oblik karolinške umjetnosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj postao dio naše predromaničke umjetnosti, i time nacionalni signum, prostor njegovog nalaženja siguran je dokaz rasprostranjenosti nastavanja Hrvata kao etnosa, ali i kao političkog naroda. Zvali mi južnu srednjovjekovnu Hrvatsku, Croatia Rubea – Crvena Hrvatska, kao što je učinio barski biskup Grgur, Duklja, ili drugim povijesnim imenima, nije najbitnije. Problem je to historiografskog istraživanja i interpretacije primarnih povijesnih vrela. Bitno je kako su Hrvati naselili prostor koji je sezao sve do ispod bara, te da su ondje stvorili svoj politički entitet, ali i da su u jezičnom i kulturološkom smislu činili dio jedinstvenog etničkog korpusa. Ovaj maleni arheološki artefakt dokaz je ove činjenice. Kao i najnovija studija dr. Domagoja Vidovića o živome hrvatskome jeziku žitelja sela Zupci južno od Bara („Leksik govora sela Zupci“ – nakon toliko strašnih stoljeća tuđih okupacija i odnarođivanja!).

Boraveći u Boki kotorskoj osobno sam čuo od cijenjenih sugovornika kako je prije dvadesetak godina SPC organizirala neku izložbu i zamolila kotorskog biskupa da im posudi arheološke artefakte na kojima je troprutasti pleter. Izlošci – u poznatome ekumenskom duhu – nikada nisu vraćeni, a nitko s hrvatske strane nije to ni energično zatražio. Dragocjeni svjedoci za povijest hrvatskoga naroda na ovaj način su otuđeni i kako sam čuo, čak i uništeni. Zbog toga je ulomak koji pokazuje kolega Zetić vrlo važan.

Bez ulaženja u širu elaboraciju, neka mi je dopušteno poštovanim čitateljima podastrijeti osnovne obavijesti o hrvatskom pleteru.

Hrvatski pleter

Hrvatski pleter, znan i kao troplet geometrijski je ukras svojstven starohrvatskoj kulturi. Nalazimo ga gotovo posvuda gdje je hrvatska kultura imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u razdoblju od 9. do 12. stoljeća, te u i na ranohrvatskim samostanima iz istog razdoblja. Hrvatski pleter kao oblik kamene plastike najviše je sačuvan uz hrvatski dio jadranske obale, ali ga nalazimo i u sjevernoj Hrvatskoj, recimo u Loboru i Iloku, čime se evidentno potvrđuje jedinstvo hrvatskoga kulturnoga prostora. Zbog toga što je postao nacionalni simbol, hrvatski je pleter vrlo često doživio devastaciju, pa i uništavanje, kako ne bi govorio kao povijesni svjedok.

Da ne ispada ovo što napisah kao etnocentrizam, želim naglasiti kako je Hrvatski pleter dio Pleterne ornamentike koja je kao prevladavajući ukras nazočna u središnjoj i sjevernoj Italiji, ali nigdje nije dobila značenje kao u starohrvatskoj umjetnosti. Riječ je o reljefnoj dekoraciji čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenta u koje su ponekad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjski i ljudski likovi. Pleter se uglavnom razvijao kao ukras arhitektonskih pojedinosti i crkvenog namještaja u razdoblju od 8. do 11. st.

Motivi tih pletera preuzeti su iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova…), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu. Količina, ali i nadaleko poznata kakvoća materijala i klesanja, pronađenih spomenika predromaničke skulpturne ornamentike na hrvatskoj obali Jadrana dokazuje snažnu graditeljsku i klesarsku djelatnost velikog broja majstora i radionica.

Hrvatski pleter visoke je umjetničke vrijednosti i do danas nije izgubio ljepotu, čar i mistiku, tako da se koristi i kao suvremeni likovni izraz s posebnim pijetetom.

Pogledajmo:

pleter1

Osnovni elementi hrvatskoga pletera

 pleter1jpg

Plutej s pletenim ornamentom, pticama i cvjetovima iz 9. stoljeća, pronađen u Koljanima kod Vrlike. Jedan od najljepših primjera hrvatskog pletera

pleter2

Prekrasan primjer hrvatskoga pletera s natpisom kralja Držislava, 10. stoljeće

pleter3

Pleter osobito drag piscu ovih redaka, s natpisom koji svjedoči o hrvatskome knezu Branimiru. Nađen je u Muću, a čuva se Arheološkom muzeju u Zagrebu.

pleter4

Čuveni pleter na reljefu splitske krstionice s likom hrvatskoga vladara, smatra se Tomislava (10. st.)

pleter5

Pleter na spomen-križu na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (2019.)

 

OSRH

Hrvatski pleter koji uokviruje suvremeni znak Oružanih snaga Republike Hrvatske

Đuro Vidmarović

 

hkv.hr/ https://www.hkv.hr//Hrvatsko nebo