Iz stranog tiska – Foreign Affairs: Što planira i na što računa Kremlj?
Vrijeme:2 min, 36 sec
U članku „Velike tlapnje Kremlja“, objavljenom u američkom geopolitičkom časopisu Foreign Affairs 15. veljače, opširno se analizira rat Rusije protiv Ukrajine, uloga Zapada, planovi Kremlja te odnose u svijetu od početka rata do danas. Svjesni da rat u Ukrajini sljedećih dana, tjedana i mjeseci ulazi u kritičnu fazu i toga da je ruska vojska doživjela strašne udarce, ali i da je iznova ojačana i nagomilana, da je Ukrajina teško pogođena, a vojska joj iscrpljena, da joj prijeti nestašica strjeljiva i da su neminovni njezini taktički uzmaci na bojištima u sljedećem razdoblju, donosimo u prijevodu dva kratka ulomka, koji bacaju svjetlo na ono što hrvatskoj i zapadnoj javnosti nije dovoljno pred očima.
…Kremlj je uvjeren da će se Zapad naposljetku umoriti od potpomaganja Ukrajine. Putin vjeruje, na primjer, da će se na Zapadu dogoditi političke promjene koje će ići na ruku Moskvi. On se nada povratku populista na vlast u onim državama koje će odustati od podpomaganja Ukrajine. Putin ostaje uvjeren i u to da može na kraju krajeva obnoviti predratne odnose Rusije s Europom te da Rusija može i da će ponovno biti dijelom europskih ekonomskih, energetskih, političkih i sigurnosnih struktura ako izdrži dovoljno dugo (kao što je na Bliskom istoku Bašar el-Asad uspio ostati na vlasti u Siriji). To je razlog zbog kojega je Rusija naoko suzdržana u nekim političkim arenama. Primjerice, ona mnogo ulaže u suradnju s Norveškom i drugim arktičkim zemljama u norveškom arhipelagu Svalbard i u Barentsovu moru, gdje se Moskva brižljivo nastoji pridržavati međunarodnih sporazuma i bilateralnih ugovora. Rusija ne želi da njezina nesretna pustolovina u Ukrajini obuzme i pokvari njezinu čitavu vanjsku politiku.
Putin vjeruje da može razdijeliti na zasebne cjeline interese Moskve budući da Rusija nije međunarodno izolirana, unatoč svekolikim naporima Zapada da tako bude. Svega 34 zemlja nametnule su sankcije Rusiji otkako je rat započeo. Rusija još uvijek ima snagu utjecaja u svom neposrednom susjedstvu kod mnogih država koje su jednom bile dio Sovjetskog saveza, čak i unatoč tomu što se te zemlje žele držati podalje od Moskve i rata. Rusija nastavlja graditi poveznice u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Kina, jednako kao i Indija i druge ključne države na takozvanom globalnom Jugu, suzdržale su se glasovati u prilog Ukrajine u Ujedinjenim narodima unatoč tomu što njihovi čelnici tu i tamo izraze ogorčenost i nezadovoljstvo ponašanjem Moskve. Trgovina između Rusije i tih zemalja u porastu je otkako je počeo rat – a u nekim slučajevima taj je porast uistinu dramatičan. Slično tomu, 87 zemalja i dalje omogućuje ulazak ruskim državljanima bez obveze pribavljanja vize; među njima su Argentina, Egipat, Izrael, Meksiko, Tajland, Turska i Venezuela. Ruska kazivanja (narativi) o ratu dobro se primaju na globalnom Jugu, gdje se čini da Putin ima više utjecaja negoli Zapad – a zasigurno više utjecaja nego Ukrajina…
Povezano:
Horda od 300.000 Rusa na granici Ukrajine, Amerikanci tvrde: ‘Ovo sada je Gerasimovljeva vojska!‘
Foreign Affairs/Hrvatsko nebo
