Scholz je odlučio: Ukrajina dobiva tenkove Leopard 2

Kocka je pala: Njemačka isporučuje Ukrajini borbene tenkove Leopard 2. Osim toga će drugim zemljama biti dopušteno da izvezu takve tenkove s kojima raspolažu. Odluke će biti objavljene danas. Kako njemački mediji javljaju, savezna vlada je odlučila isporučiti Ukrajini borbene tenkove “Leopard 2”. Odluka bi trebala biti objavljena u srijedu (25.1.). Prema navodima tjednika Spiegel planira se isporuka verzije “Leopard 2A6” iz zaliha Bundeswehra, i to jedna bojna, što znači 14 tenkova s opremom i streljivom.

Osim toga će i drugim zemljama biti dopušteno da Kijevu predaju takve tenkove. Poljska je već poslala službeni zahtjev za dozvolu isporuke tenkova tipa Leopard Ukrajini. Budući, naime, da su to tenkovi proizvedeni u Njemačkoj, svi kupoprodajni ugovori sadržavaju klauzulu o krajnjem odredištu. To znači da Njemačka mora odobriti prodaju ili isporuku tih tenkova nekoj trećoj zemlji.

Osim toga američki mediji javljaju da i SAD odustaje od svoje suzdržanosti te će navodno Ukrajini poslati tenkove tipa “Abrams”. Prema navodima Wall Street Journala bi Washington do kraja tjedna mogao objaviti isporuku “većeg broja” tih tenkova – drugi izvori govore o 20 do 30 komada. Američka vlada, međutim, ove vijesti do sada nije komentirala.

Bez njemačkog soliranja

Kancelar Olaf Scholz tjednima je na udaru kritika po pitanju isporuka “Leoparda 2” – predbacuje mu se oklijevanje i neodlučnost. Dio tih kritika dolazio je i od strane koalicijskih partnera. Scholz je pak svoju suzdržanost opravdavao rizikom od eskalacije i nužnom međunarodnom koordinacijom.

Kancelar Scholz i njemački vojnici pred tenkom Leopard 2A7VKancelar Scholz i njemački vojnici pred tenkom Leopard 2A7V
Scholz je svakako želio izbjeći njemačke tenkove u ukrajinskom ratuFoto: Moritz Frankenberg/dpa/picture-alliance
On je uvijek isticao da se njemačka vlada pridržava triju načela: da podržava Ukrajinu što je više moguće, da spriječi direktan sukob između NATO-a i Rusije, te da izbjegne jednostrane korake.

Odluke se donose isključivo uz “usku koordinaciju s našim prijateljima i saveznicima”, rekao je Scholz prije nekoliko dana u Berlinu. Reagirajući na brojne napade on je naglasio da ga ne zanimaju „ishitrene i emocionalne izjave, ili potreba da se nešto kaže svakih deset minuta”, te da ne treba “olako pričati o tako ozbiljnim stvarima koje se tiču ​​rata i mira, sigurnosti naše zemlje i Europe”.

Najava da će i Washington isporučiti svoje teške tenkove Abrams Ukrajini, mada je proteklih dana to bilo više-manje odbacivano kao opcija, čini se da je rezultat uspješnog pritiska Scholza na američkog predsjednika Bidena.

Okretanje od Rusije

No uz vanjskopolitičke i sigurnosne razloge, dugo oklijevanje Scholza da pristane na isporuku Leoparda 2 Ukrajini ima i važne unutarnjopolitičke aspekte. Lijevo krilo je uvijek bilo vrlo utjecajno u SPD-u, a ono je tradicionalno mirovno orijentirano. Dobri odnosi s Rusijom za njih su bili sami po sebi razumljivi sve do 24. veljače 2022. godine – do tada je mirovni poredak u Europi bez Rusije za njih bio nezamisliv.

„Promjene kroz zbližavanje“ i kasnije „Promjene kroz trgovinu” bili su vodeće krilatice njihove politike. Pretpostavljalo se da dobri odnosi dovode do uključivanja Rusije, pa čak i da je moguće na taj način pozitivno utjecati na nju i promijeniti ju.

Mada su nakon ruskog napada na Ukrajinu vodeći socijaldemokrati priznali da je to bila greška, zagovornici „anti-militarističke“ političke linije, usmjerene na mirovne inicijative i dalje su jaki u SPD-u. Nakon posljednjih saveznih izbora u Njemačkoj, mnogi mladi socijalisti prešli su u klub zastupnika SPD-a i sada su tamo značajno ojačali lijevo krilo stranke.

Vodeći njemački socijaldemokrati: kopredsjednik stranke Lars Klingbein, kancelar Olaf Scholz i kopredsjednica Saskia Esken Vodeći njemački socijaldemokrati: kopredsjednik stranke Lars Klingbein, kancelar Olaf Scholz i kopredsjednica Saskia Esken
Vodeći njemački socijaldemokrati: kopredsjednik stranke Lars Klingbein, kancelar Olaf Scholz i kopredsjednica Saskia EskenFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture-alliance
Olaf Scholz nikada nije bio jedan od omiljenih stranačkih funkcionara i uvijek je imao loše rezultate kada se izglasavao kadar na visoke stranačke funkcije. Poštovanje je stekao svojim uspjesima kao šef vlade u Hamburgu i pobjedom na saveznim izborima. Ali to ne znači da on može predstavljati i provoditi političku liniju, koja se kosi s kursom stranke.

Podijeljeni građani

No sada je, čini se, pritisak na Scholza postao ipak prevelik – i unutar zemlje i na međunarodnom planu. Već danima je u medijima pitanje isporuke njemačkih tenkova Ukrajini dominirajuća tema, jednako kao i na brojnim međunarodnim susretima – od Davosa. preko Buxellesa do Pariza.

Što se njemačkih građana tiče, tu je situacija manje jednoznačna. Prema posljednjoj anketi Instituta za istraživanje javnog mnijenja infratest-dimap, 46 posto građana je za isporuku Leoparda 2, a 43 posto je protiv. Među pristašama kršćanskih demokrata je 66 posto njih bilo za isporuke borbenih tenkova, a 29 posto protiv. I kod simpatizera Zelenih je zabilježen sličan rezultat: 61 posto ispitanih je bilo za isporuke, a 21 posto protiv. A kod pristaša Scholzovih socijaldemokrata ovaj omjer je glasio: 49 posto za, prema 40 posto protiv.

https://www.dw.com/Hrvatsko nebo