M. Erceg: Čuvanje privatnosti na internetu – nepotreban ili obavezan korak?

Više od četiri milijarde ljudi na svijetu redovito se koristi internetom i drugim oblicima suvremene digitalne tehnologije. Pitanje zaštite privatnosti korisnika na internetu u poseban je fokus javnosti došlo posljednjih godina, kada su otkriveni slučajevi neovlaštene »prodaje« osobnih podataka i brojnih drugih manipulacija korisnicima interneta u korist tzv. trećih strana.

Iako danas postoje i različita zakonska rješenja koja štite privatnost korisnika na internetu, projekt »Obitelj i mediji«, upozorava da zaštita osobnih podataka na internetu nije nimalo bezazlen proces.

Među savjetima koje nude za bolju zaštitu privatnosti na internetu, bilo da je riječ o odraslima ili pak o djeci, iz »Obitelji i medija« preporučuju uporabu specijaliziranih internetskih preglednika koji se koriste samo nužnim osobnim podatcima, kao što to čini, primjerice, preglednik »Qwant«. Na društvenim mrežama, preporučuju iz »Obitelji i medija«, trebalo bi dobro »pročešljati« popise »prijatelja«. »Imajmo na umu da ono što dijelimo na društvenim mrežama treba biti vidljivo samo onim ljudima kojima zaista vjerujemo. Zato je preporučljivo da se popis prijatelja ‘pročisti’ po kriteriju razlikovanja prijatelja od znanaca. Svoju svakidašnjicu, svoje fotografije, svoje uspomene i promišljanja trebamo dijeliti samo s pravim prijateljima«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Nadalje, prilikom prijave na neku društvenu mrežu nije nužno navesti podatke poput grada u kojem živimo ili telefonskoga broja, a ne treba ni svaka mobilna aplikacija pristup kameri, kontaktima, mikrofonu i lokaciji na našim pametnim telefonima, dodaju iz europskoga projekta.

Da bi se zaštitila privatnost roditelja i djece, iz »Obitelji i medija« preporučuju da se prije uključivanja na određenu društvenu mrežu ili u druge internetske aktivnosti dobro prouči odjeljak o uvjetima korištenja i postavkama privatnosti.

»Neke društvene mreže, poput Facebooka, odnedavno korisnicima nude mogućnost da oni sami odrede koju točno vrstu podataka mreža smije rabiti za svoje svrhe. Sve se to može odrediti u odjeljku ‘postavke privatnosti’. Potrebno je dobro proučiti postavke, odrediti s čime se slažemo ili ne slažemo, a posebno treba paziti koje informacije idu tzv. trećim stranama«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.

Podatcima 87 milijuna korisnika Facebooka manipulirala je tvrtka »Cambridge Analytica«. Digitalna je tvrtka te podatke prodala tzv. trećim stranama za njihove nelegitimne tržišne i političke ciljeve.

Marino Erceg

Glas Koncila/https://www.glas-koncila.hr/Hrvatsko nebo