“Povijest Ukrajine” predstavljena u Društvu hrvatskih književnika

Vrijeme:1 min, 34 sec

 

 

U Društvu hrvatskih književnika (DHK) održano je utorak predstavljanje knjige Sergeja Burde „Povijest Ukrajine“, koju je u prijevodu na hrvatski jezik objavio zagrebački nakladnik „Alfa“.

Pozdravnu riječ izrekao je na početku predsjednik DHK-a Zlatko Krilić, koji je s neskrivenim simpatijama govorio o ukrajinskom narodu suočenom s ruskom agresijom te povukao paralelu s hrvatskim iskustvom sa srpskom agresijom.

Razloge za objavljivanje ove knjige iznio je urednik „Alfe“ Božidar Petrač. On je istaknuo da o Ukrajini općenito znamo premalo, a da je često i ono što znamo dolazilo do nas iz pretežno ruskih izvora. Rekao je da je autor knjige „novinar i stručnjak“, koji je na publicistički, svima razumljiv način prikazao složenu povijest Ukrajine, koja je pisana prije napada na Krim i ovogodišnje agresije, no da je riječ o drugom, u međuvremenu dopunjenom izdanju.

O kompleksnoj povijesti, identitetu, jeziku i ratnoj sadašnjosti u kojoj se događa brutalna agresija i obrambeni rat govorio je zatim Đuro Vidmarović, pisac opsežna pogovora i bivši veleposlanik Hrvatske u Ukrajini, koji je ondje boravio i za vrijeme krvavih demonstracija na Majdanu prije devet godina. O samoj knjizi i ukrajinskom identitetu govorio je profesor s Filozofskog fakulteta Tomislav Galović, koji je nazočnima približio temeljne aspekte nužne za razumijevanje ukrajinske posebnosti i identiteta, napose u ne-jednostavnim odnosima prema Rusiji i ruskom narodu i jeziku.

Na predstavljanju je rečeno i to na ova knjiga nije „antiruska“, nego da nastoji objektivno prikazati istine o ukrajinskoj povijesti i kulturi, među kojima je svakako i Gladomor s početka 1930-ih godina, kada je planskim izgladnjivanjem u tadašnjem rusko-sovjetskom kavezu „pobijeno“ između pet i sedam milijuna Ukrajinaca, a i suvremeno nepriznavanje ukrajinskog narodnog identiteta i državnosti. (Z. G.)

Naslovna slika: Božidar Petrač govori na predstavljanju; sjede (slijeva) Đuro Vidmarović i Tomislav Galović

 

Povezani sadržaj:

Zdravko Gavran: Čemu agresija Rusije na Ukrajinu? (5)

 

Z. G., Hrvatsko nebo