Šiljo: Je li svrha europskih integracija demografsko iskorištavanje manje razvijenih zemalja?

Cjelovit Rujevićev članak o demografskoj problematici može se pročitati na naslovu koji donosimo niže. Ta tema zaslužuje dodatne osvrte i komentare. U kojima bi se moralo prije svih drugih postaviti ovakva pitanja: Je li svrha europskih integracija demografsko iskorištavanje manje razvijenih zemalja? Njemačka naime, skupa s još nekima, ’usisava’ mlađe i obrazovano stanovništvo iz cijele jugoistočne Europe i srednje Europe, dok u tim zemljama ostaje demografska i demokratsko-politička pustoš I: Zašto se radno sposobno stanovništvo seli onamo gdje ima dovoljno industrije i radnih mjesta – a zašto se industrija i radna mjesta ne bi planski selila onamo gdje ima radno sposobnog stanovništva? Zašto se po Europi ljudi moraju seliti i prilagođivati tuđim jezicima, sredinama i pravilima idući „trbuhom za kruhom“ kada bi bilo mnogo jednostavnije i u svakom pogledu korisnije za sve da „kruh“, tj. gospodarska djelatnost, dođe onamo gdje ima dovoljno „trbuhā“ koji kruh trebaju.

Njemački mrežni medij Deutsche Welle (DW) donio je 24. studenoga opširan prilog svog novinara iz Berlina, prethodno novinara beogradskih prozapadnih medija, Nemanje Rujevića, u kojem se razmatra demografska problematika u Srbiji, a usput i u nekim zemljama u njezinu susjedstvu. O toj temi Hrvatsko nebo donijelo je svoj vlastiti prikaz prije tri dana.

Rujević nije zastao samo na prikazivanju katastrofalnih demografskih kretanja u Srbiji i nekim drugim zemljama jugoistočne Europe, nego je već u naslovu rekao i kamo se to ljudi s toga područja najviše iseljavaju. To je vidljivo već iz naslova: „Balkan umire i emigrira, Njemačka uvozi mladost“ i podnaslova: „Popisi i procjene broja stanovnika u Srbiji i susjedstvu pokazuju demografski sunovrat. Osim bijele kuge, iseljavanje je sve veći problem. Najveći ’usisivač’ radne snage je Njemačka – koja tako uvozi i plodnost.“ Time je Rujević proširio vidik s podataka o padu prirodnog prirasta u svim zemljama jugoistočne Europe između Slovenije i Grčke odnosno Turske na demografske podatke i predviđanja o zemlji u koju se najviše odlazi.

U deset godina u Srbiji se broj stanovnika smanjio sa 7,17 na 6,55 milijuna, dakle za više od šesto tisuća; u BiH je domovinu od 2013. napustilo blizu pola milijuna, a Hrvatska je g. 2021. zabilježila 400.000 ljudi manje nego na prethodnom popisu. Prema UN-ovim podatcima, BiH je iza Gvajane druga na svijetu po udjelu populacije koja živi u dijaspori (34 posto), dok je Albanija treća (30,7 posto). „Moglo bi biti da Kosovo kotira još više, ali podaci postoje samo za članice UN-a“, dodaje Rujević.

Lice i naličje demografskog problema

To je lice demografskog problema. Naličje je istog problema to da je „zapadni Balkan viđen kao jedan od bazena novih došljaka“ u srednju, zapadnu i sjevernu Europu. Njemačkoj nedostaje radne snage. Samo u ovoj godini u njoj je „u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta“, kako piše Rujević, koji nastavlja pozivajući se na ljetošnji broj tjednika Der Spiegel, u kojem se otkrilo  da bi „samo zbog demografskog razvoja Njemačkoj do 2035. godine moglo nedostajati čak sedam milijuna radnika. Tada, naime, i posljednji ’babyboomeri’ [oni koji rađaju više od prosjeka] odlaze u mirovinu. Lijek je, kako je naveo tjednik, jedino useljavanje po 400.000 ljudi svake godine.“

Na to se pridodaje izjava Ivana Marinkovića, demografa s beogradskog Instituta društvenih znanosti: „Njemačka također ima izuzetno staru populaciju, ali zato uvozi veliki broj mladih stanovnika… Problem manje rješava populacijskom politikom, koja je skupa i teško daje rezultate, a više kroz migracije. To je radi privrednog napretka, ali se, posredno, uvozi i plodnost.“

Tema koja zaslužuje dodatne osvrte i komentare

Cjelovit Rujevićev članak o demografskoj problematici može se pročitati na naslovu koji donosimo niže. Ta tema zaslužuje dodatne osvrte i komentare. U kojima bi se moralo prije svih drugih postaviti ovakva pitanja: Je li svrha europskih integracija demografsko iskorištavanje manje razvijenih zemalja? Njemačka naime, skupa s još nekima, ’usisava’ mlađe i obrazovano stanovništvo iz cijele jugoistočne Europe i srednje Europe, dok u tim zemljama ostaje demografska i demokratsko-politička pustoš I: Zašto se radno sposobno stanovništvo seli onamo gdje ima dovoljno industrije i radnih mjesta – a zašto se industrija i radna mjesta ne bi planski selila onamo gdje ima radno sposobnog stanovništva? Zašto se po Europi ljudi moraju seliti i prilagođivati tuđim jezicima, sredinama i pravilima idući „trbuhom za kruhom“ kada bi bilo mnogo jednostavnije i u svakom pogledu korisnije za sve da „kruh“, tj. gospodarska djelatnost, dođe onamo gdje ima dovoljno „trbuhā“ koji kruh trebaju.

https://www.dw.com/hr/balkan-umire-i-emigrira-njema%C4%8Dka-uvozi-mladost/a-63857841

Povezani članak Hrvatskog neba:

Bugarska, Srbija, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Albanija među demografski najgorim zemljama u svijetu

DW/Šiljo, Hrvatsko nebo