Srbija – Eldorado za Ruse i Kineze, dok hoće sjeverno Kosovo za Srbe
Vrijeme:3 min, 34 sec
Dok Srbi žele otrgnuti Kosovu sjever putem formiranja „Zajednice srpskih općina“ ili njegova izdvajanja iz te bivše srbijanske odnosno jugoslavenske pokrajine, u samu Srbiju nahrupili su Rusi i Kinezi. Srbija vrvi Kinezima, koji već postaju većina u rudarskim mjestima kao što su Bor i Majdanpek. Oni hoće raditi ono što domaće stanovništvo nije spremno raditi. Marljivi su i samopožrtvovni. U Srbiju dolaze na krilima kineskih ulaganja odnosno vlasničkih preuzimanja ili izgradnje novih objekata. Iz Rusije su od 24. veljače došli desetci tisuća profesionalaca u informatičko-tehnološkom sektoru.
Ugledno američko i globalno poslovno glasilo „The Wall Street Journal“ (WSJ) objavilo je upravo podatke o najnovijoj najezdi Rusa u Srbiju, za koju tvrde da je postala odredište s odličnim uvjetima za život i rad, osobito u informatičko-tehnološkom (IT) sektoru. „Beograd na vodi“ jedna je od najtraženijih lokacija za pridošlice iz Rusije i drugih zemalja, no traže se smještaji i boravišta i u Novom Sadu i drugdje.
Prvo što ruski državljani pitaju kada stignu u Beograd jest kako unajmiti stan i gdje se nalaze mjenjačnice za kriptovalute. Digitalni je novac jedan od rijetkih i sigurnih načina da Rusi iz svoje zemlje, ošinute sankcijama i blokadama, iznesu vlastita sredstva. Iako posve točnih podataka nema, beogradski izvori Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u Srbiji procjenjuju da je od početka rata u Ukrajini do sada u Srbiju došlo između 25.000 i 100.000 ljudi iz Rusije. Pouzdano je u svakom slučaju to da su od 12. veljače do 12. listopada, po podatcima Agencije za gospodarske registre, registrirana 682 trgovačka društva (poduzeća) čiji su vlasnici te 1623 poduzetnika koji su pravne i fizičke osobe iz Ruske Federacije, izvijestila je danas beogradska „Politika“.
A spomenuti američki poslovni list ističe da je velik broj ruskih državljana, poduzetnika, vlasnika visokotehnoloških tvrtaka i profesionalaca u IT-sektoru izabrao – napuštajući Rusiju nakon što je počeo rat i dok su uvođene sankcije prema toj zemlji – radije Beograd ili Novi Sad negoli glasoviti Dubai ili koje drugo poslovno središte za cilj preseljenja. List govori o „desetcima tisuća“ ruskih inženjera, programera, poduzetnika, umjetnika i znanstvenika koji su se posljednjih mjeseci preselili u Srbiju.
Tako je tvrtka „Luskoft“, koja razvija software kojim se u banke, telekomunikacije i automobilsku industriju kao što je BMV i VW uvodi umjetna inteligencija preselila 1000 viših inženjera iz Rusije u Beograd, a u tijeku je dovođenje njih još 1000, izjavio je za WSJ Mihajlo Postić, predstavnik te tvrtke u Srbiji. Srbijanska vlada pomogla je u tim preseljenjima s četiri čarter-leta svoje kompanije „Air Serbia“ za osoblje i njihove obitelji te im omogućila žurno dobivanje radnih i boravišnih dozvola.
Vlada je dala i 70-postotni popust na poreze i doprinose na rok od pet godina, a daje i druge subvencije, kaže Nenad Paunović, čovjek iz njezina kabineta. Takav sustav bio je po njemu izvorno zamišljen kao sredstvo privlačenja zapadnih tvrtki, kao što je Microsoft, no primamio je ove s istoka. Postićeva tvrtka već razgovara s vladom o mogućem ulaganju u stambeni prostor za smještaj više tisuća radnika iz Rusije koje bi se trajno zaposlilo u Srbiji.
Među pristiglima zapravo su mnogi zaposlenici ne rusko-nacionalnih, nego međunarodnih, globalnih tvrtaka, kojima je otežano poslovanje u Rusiji, s kojom Zapad vodi trgovinski rat, nameće joj sankcije i bitno otežava platni promet, objasnio je Mihailo Gajić iz gospodarsko-istraživačkog odsjeka organizacije Libek. Srbija je mnoge privukla zato što za ulazak nije potrebna viza za turistički boravak do 30 dana, a to je zainteresiranima dovoljno da prođu kroz birokratske procedure i pribave si radne dozvole te dozvole za otvaranje malih tvrtaka, a što će im biti podloga za trajni boravak u Srbiji.
Pridošlice iz Rusije donose i dosta novaca, koje trenutno ubrizgavaju u srbijanski financijski sustav, svoje zarade većinom će i trošiti u Srbiji, no dugoročnije učinke još se ne može procijeniti. Osim toga, dodaje Gajić, Srbija mnogima služi samo kao prolazna postaja, kao prvo pribježište, prije nego što krenu prema drugim odredištima u Europi i SAD-u ili se vrate natrag u svoju državu. Srbija je naime zaostala u IT-sektoru, i općenit, što nije povoljno za dugoročno planiranje vrhunskih poslovnih aktivnosti.
Povezani sadržaj:
Hrvatsko nebo
