Vladimir Trkmić: Kako reći ne strahu od budućnosti 

Strah općenito

Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna, nestvarna, to jest opasnost zapravo ne postoji. Strah nastaje usred opažanja ili očekivanja neke stvarne ili zamišljene opasnosti, ili ozbiljne moguće prijetnje. To je čovjeku urođena, genetski programirana reakcija na prijeteći ili bolan podražaj izvana. Strah je primarna i jaka emocija, kao i sreća, tuga, iznenađenje, ljutnja i gađenje, što znači da se u različitim kulturama izražava na isti ili sličan način, odnosno da izražavanje straha nije naučeno. Strah nije nefunkcionalan, on je poput boli, čiji je cilj zaštititi tijelo od daljnjih teškoća i boli. Svojom intenzivnom neugodom i isključivanjem svih drugih stvari koncentrira tijelo na obranu od onoga što izaziva strah, postavlja sustav u stanje spremnosti i potiče na pozorno motrenje onoga od čega prijeti moguća opasnost. 

Postoji cijeli raspon mogućih negativnih osjećaja ovisno o situaciji u kojoj se čovjek nalazi:

a ) Čovjek može izbjeći opasnost – strah

b ) Čovjek nije siguran može li izbjeći opasnost – panika

c ) Čovjek je siguran da ne može pobjeći opasnosti – užas

Postoji također cijeli raspon nerealnih, iracionalnih, nestvarnih strahova koje nazivamo fobijama. Fobija nije nužno iracionalna, ali je uvijek pretjerani strah. Na tjelesnom planu, manifestira se ubrzanim radom srca, porastom tonusa mišića, povišenim krvnim pritiskom, povećanim lučenjem adrenalina, ubrzanim disanjem, sušenjem usta. 

Strah od zaraze bakterijama ili virusima

U novije vrijeme postoji strah i strahovi od zaraze korona virusom. I dandanas kada je vrlo mali broj zaraženih tim virusom, ima osoba koje žive u pretjeranom strahu od zaraze. Sami su sebe izolirali: ne izlaze iz kuće ili stana. Čak u tom velikom strahu ne izlaze ni do dućana, ili obližnje crkve. Svugdje vide opasnost i veliku mogućnost da pokupe taj za njih nesretni virus.

Kako se postaviti u mogućem strahu

Dakako da kao vjernici trebamo posegnuti za Biblijom kao svetom knjigom i čitati citate vezane uz ljudski strah. U njoj postoji veliki broj od Duha Božjeg nadahnutih misli o čovjekovom strahu, i kako se postaviti i riješiti velikog straha. Stari i Novi zavjet obiluju mnogim citatima nad kojima se možemo zamisliti, meditirati i moliti. Vjerujem da ćemo tako prožeti Duhom Svetim barem umanjiti taj strah koji može u određenim životnim okolnostima postati čak i panični strah. Bogu u molitvi treba prinijeti svoje probleme, teškoće, tjeskobe koje nas muče. A na posljetku treba vjerovati u Božju dobrotu i vjernost izrečenim obećanjima.

Niz pomno odabranih citata Starog i Novog zavjeta o strahu

1. „I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu“ (Filipljanima 4,7).
2. „Svevišnji, kad me strah spopadne, u te ću se uzdati“ (Psalam 56,3).
3. „Ne boj se, jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomažem ti, podupirem te pobjedničkom desnicom“ (Izaija 41,10).
4. „Jer nije nam Bog dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora“ (2. Timoteju 1,7).
5. „Odvaži se i budi hrabar? Ne boj se i ne strahuj, jer kuda god pođeš, s tobom je Jahve, Bog tvoj“ (Jošua 1,9).
6. „Pravednici zazivaju, i Jahve ih čuje, izbavlja ih iz svih tjeskoba“ (Psalam 34,18).
7. „Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga“ (Izreke 12,25).
8. „I mir Kristov neka upravlja srcima vašim – mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite“ (Kološanima 3,15).
9. „Jahve narodu svom daje jakost, Jahve narod svoj mirom blagoslivlje“ (Psalam 29,11).
10. „Jahve, ti mir nama daješ, jer ti si tvorac svih djela naših“ (Izaija 26,12).
11. „Za slobodu nas Krist oslobodi! Držite se dakle i ne dajte se ponovno u jaram ropstva!“ (Galaćanima 5,1).

Isus daje obećanja protiv tjeskobe i straha od budućnosti

Isus nam daje obećanja kako bi nas oslobodio od straha, zabrinutosti i pretjerane tjeskobe koja često preplavljuje naš osobni život. Koja nam je sve to obećanja ostavio Isus ? 

1. „ Zato vam velim: ne brinite se tjeskobno za svoj život: što ćete jesti ili piti; niti za svoje tijelo: u što ćete se obući! Zar nije život vredniji od hrane, a tijelo od odijela? Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti žanju, niti sabiru u žitnice, i vaš ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji od njih? (Mt. 6,25-26“
2. „Zato vam velim: ne brinite se tjeskobno za svoj život: što ćete jesti ili piti; niti za svoje tijelo: u što ćete se obući! Zar nije život vredniji od hrane, a tijelo od odijela?“ (Mt. 6,25)
3. „Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti žanju, niti sabiru u žitnice, i vaš ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji od njih?“ (Mt. 6,26)
4. „Tko od vas može brigama produžiti život samo za jedan lakat? I za odijelo, što se tjeskobno brinete?“ (Mt. 6,27-28)
5. „Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Niti siju, niti žanju. A ja vam kažem da se ni Salomon u svoj raskoši svojoj nije zaodjenuo kao jedan od njih. Pa ako tako Bog odijeva poljsku travu koja danas jest, a već se sutra baca u peć, zar neće mnogo radije vas, malovjerni?!“ (Mt.6,28-30)
6. „Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: Što ćemo jesti, ili što ćemo piti, ili u što ćemo se obući?! – to sve traže pogani – jer zna Otac vaš nebeski da vam je to sve potrebno.“ (Mt. 6,31-32)
7. „Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a drugo će vam se nadodati!“ (Mt. 6,33)
8. „Dakle, ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke.“ (Mt. 6,34)
9. Bog će se pobrinuti da ni jedan dan ne budete kušani više od onoga što možete nositi (1 Kor. 10,13). 

Sveti Augustin o vjerničkom stavu prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Poznati svetac iz povijesti Katoličke crkve sv. Augustin je zapisao: „ Povjeri prošlost Božjoj milosti, sadašnjost Njegovoj ljubavi, a budućnost Njegovoj providnosti.“ Izvrstan citat iz bogatog pisanog fundusa i ostavštine sv. Augustina. Prošlost kao prošlo i svršeno vrijeme je iza svakoga od nas. Ali prema toj osobnoj prošlosti se različito postavljamo. Ima onih koji „čeprkaju“ po svojoj daljnjoj prošlosti, po svojim životnim promašajima i grijesima. Oni kao da se ne mogu odlijepiti od onog što su proživjeli. Ima čak onih koji jedan te isti opterećujući grijeh često ispovijedaju, pa izgleda kao da ne vjeruju u Božju milost i milosrđe. To su doista teški problemi i muke, ako se ne možemo pomiriti da nam je grijeh oprošten i otpušten. Isus je na tu temu, temu života izrekao predivnu rečenicu: „ Tko stavi ruku na plug neka se ne okreće natrag…“ Nema smisla živjeti, kopati po prošlosti i gubiti sadašnjost. Sadašnjost pak kako god bila teška, opterećujuća iz bilo kojeg aspekta ljudskog života, mora biti ispunjena svjesnošću da nas Bog ljubi, da nas nije napustio. Jer on svoje ne napušta. Razne bolesti, tragedije, životni problemi nas mogu shrvati, ali ne smijemo izgubiti nadu da će iza mraka doći svjetlost. Da nas Bog i dalje neizmjerno ljubi. U vremenima strahovitih medijskih i drugih psiholoških pritisaka čini nam se da je oko nas sve negativno i puno raznih opakosti i zala. No, nije tako, i da jest točno, valja vjerovati da Bog vodi ljudski rod. Da pred nama postoji svjetla perspektiva, budućnost. Kušnje sadašnjeg vremena bilo koje vrste ne bi nas smjele slomiti. Ne gradimo samo mi sami sadašnjost i moguću dobru budućnost. Mi smo su – stvaratelji zajedno s Bogom u svemu, pa tako i na putu prema budućnosti. Plakati nad sadašnjošću i panično se bojati budućnosti značilo bi da smo pesimisti i defetisti koji odustaju i vrte se u krugu nekog osobnog „ pakla“. A to, nadam se nije nikome želja. Providnost kao takva je u rukama Božjim. On će providjeti kako i kada intervenirati u ljudsku sadašnjost, da bi budućnost bila obećavajuće dobra. Bog svojom providnošću rješava za nas teške situacije, te one dobivaju novo lice, novi pogled, novu viziju budućnosti! Tu su činjenicu doživjeli mnogi sveci, pa i sama Katolička zajednica u cjelini. Iza progona došla je sloboda. Iza raznih muka i promašaja Bog je preko svetaca poslao obnovitelje crkvenih zajednica. I to baš svakom narodu koji je htio vidjeti i shvatiti da se to moglo ostvariti samo uz Božju providnost. Zato bismo puno opuštenije trebali živjeti sadašnjost i iščekivati budućnost. 

Sveti padre Pio o tomr što će biti sutra

„ Moramo nasljedovati Božji narod kada je bio u pustinji. Tom je narodu bilo strogo zabranjeno da skuplja više mane nego što mu je za jedan dan potrebno. Ne sumnjajte da će Bog providjeti za sljedeći dan i sve dane našeg hodočašća. Znate li što pastiri rade kada čuju grmljavinu i vide nebo ispunjeno munjama? Sakriju se, zajedno sa svojim stadom, ispod grmova lovora. Učinimo i mi isto. Kada vidimo da nas progoni i protivljenja upozoravaju na nebu veliku nevolju, moramo se s velikim povjerenjem sakriti ispod križa, zajedno sa svojim osjećajima privrženosti, jer će se sve okrenuti na dobro onima koji se trude ljubiti Boga.“

Molitva protiv straha

Gospodine, zahvaljujem ti što si moje svjetlo i moje spasenje – koga da se bojim? Ti si sidro i moćno uporište u mom životu, a budući da je moja nada u tebi, ne moram živjeti s duhom straha. Kad se bojim, pomozi mi da se uzdam u tebe – u Boga, čiju ću riječ zauvijek hvaliti. Hvala ti što u ljubavi nema straha i što tvoja ljubav tjera strah. Budući da si sa mnom, neću se bojati iako me deseci tisuća napadaju sa svih strana. Neću se bojati loših vijesti; moje je srce postojano, uzdam se u tebe. Pomozi mi da budem snažan/na i hrabar/a, jer si sa mnom gdje god odem. U Isusovo ime, Amen!

Vladimir Trkmić, Hrvatsko nebo