Iz stranih medija: Nezavisimaja gazeta: Ima li još šanse za razgovore o Ukrajini?
Vrijeme:3 min, 15 sec
Ruski predsjednik Putin mogao bi se ovaj tjedan sastati u Astani s turskim predsjednikom Erdoğanom te raspravljati o turskom prijedlogu da Turska bude domaćin razgovora između Rusije i Zapada o Ukrajini, objavio je Kremlj u ponedjeljak, 10. listopada. Tim povodom ruski list „Nezavisimaja gazeta” od 10. listopada razmatra tu temu u uredničkom članku pod naslovom „Ima li još šanse za razgovore o Ukrajini”. Urednički komentar prenosimo u cijelosti u prijevodu na hrvatski.
Čak je i zaleđivanje sukoba problematično, ali je realnije od mirovnog sporazuma
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će se Europa suočiti s vrlo teškom zimom zbog ograničenja isporuke ruskog plina. Podsjetio je na ulogu Ankare u procesu mirnog rješavanja situacije u Ukrajini. Ranije je objavljena inicijativa Turske – da se u Istanbulu održe pregovori o ukrajinskom pitanju, da se za istim stolom posade predstavnici Ruske Federacije i četiri vodeće zapadne države: SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Turske vlasti priopćile su da su prve reakcije utjecajnih ljudi u Washingtonu na ovaj prijedlog bile “vrlo pozitivne”.
Ništa nije rečeno o tome treba li Kijev izravno sudjelovati u takvim pregovorima. Predloženi format, općenito, u potpunosti odgovara geopolitičkim stavovima Moskve koji su više puta izrečeni. Stalno primjećuju da je u proljeće dijalog s Kijevom bio prilično konstruktivan, ukrajinske vlasti bile su spremne na ustupke, ali su onda iz Washingtona blokirani. Drugim riječima, sadašnji sukob zapravo je sukob Rusije i Zapada, SAD i NATO koriste se Ukrajinom kao alatom, pa je potrebno pregovarati ne s kijevskim vlastima, već s Washingtonom i europskim čelnicima.
Bilo kako bilo, riječ “pregovori” u vijestima se počela pojavljivati češće nego prije mjesec, dva ili tri. Predsjednica Vijeća Federacije Valentina Matvienko poziva ukrajinske parlamentarce da sjednu za stol i nađu zajednički jezik. Iz Washingtona stižu riječi o potrebi mirnog rješenja. Sada Elon Musk crta svoje “mape puta”, a tu su i informacije o sudjelovanju i Vladimira Putina i Volodymyra Zelenskog na summitu G20 u Jakarti.
Istodobno, Kijev izjavljuje da su pregovori mogući, ali ne s Putinom, već s drugim predsjednikom. Ruske vlasti pak opskrbu Ukrajine američkim dalekometnim oružjem smatraju čimbenikom koji poništava svaki mogući dijalog. Djelomična mobilizacija u Rusiji, pripajanje četiriju novih teritorija Ruskoj Federaciji, eksplozija na Krimskom mostu, eksplozije u Kijevu i ukrajinskim gradovima u ponedjeljak, granatiranje, slične retoričke međusobne optužbe, uključujući ažuriranje nuklearnog programa – sve to ne sliči na situaciju u kojoj bi pregovori bili blizu. U proljeće je osjećaj blizine mirnog reguliranja bio jači – vjerojatno zbog činjenice da se vrlo akutno doživljavao gubitak nekadašnje “normalnosti”. Tijekom proteklih mjeseci, čini se da se u svijest usadila nova – konfliktna – “normalnost”.
Svijet, uključujući Rusiju i Ukrajinu, teško si može (ne samo ekonomski) priuštiti istinski dugotrajan sukob, osobito uz prijetnju nuklearne eskalacije. To znači da su na ovaj ili onaj način uključeni neki kanali komunikacije, diplomatski potezi. Istodobno, izjave političara postavljaju obzor očekivanja. Ako Putin kaže da će četiri teritorija koja su postala dio Rusije zauvijek ostati s njom, on ne može sutra, preksutra, za mjesec dana odustati od svojih riječi. Ako Zelenski kaže da će Ukrajina vratiti te zemlje, bit će mu teško reći: ne, ne možemo.
Teško je zaustaviti ili promijeniti vektor rada propagandista – previše su uključeni u sukob. Nemoguće je poništiti niz već donesenih odluka bez katastrofalnog pada rejtinga. Scenarij mirnog rješenja u takvim uvjetima izgleda problematičan, a scenarij beskrajne i nekontrolirane eskalacije krajnje opasan. Ako se strane mogu oko nečega dogovoriti u dogledno vrijeme, to je dogovor o zaleđivanju sukoba, deklarativnom prekidu neprijateljstava na neodređeno vrijeme. U isto vrijeme, optužbe će nastaviti zvučati, propagandni strojevi neće prestati sa svojim aktivnim radom. To je krhka, klimava struktura, ali barem daje vremena zagovornicima mira da pronađu jači temelj.
Izvor: Nezavisimaja gazeta, 10. listopada 2022.
Povezani sadržaj:
Zdravko Gavran: Rat u Ukrajini kao zamašnjak krize i dinamike povijesti
Nezavisimaja gazeta/Hrvatsko nebo
